You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
hfl_<strong>53</strong>.qxp <strong>2008</strong>-04-18 11:08 Page 118<br />
JA SAM LEGENDA<br />
(I Am Legend, Francis Lawrence, 2007)<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (<strong>2008</strong>), br. <strong>53</strong>, str. 102 do 138 Novi filmovi<br />
Pro{lih je mjeseci Will Smith spa{avao<br />
svijet opusto{en smrtonosnim virusom.<br />
1970-ih to je radio Charlton Heston, a<br />
1960-ih Vincent Price, a sve je zapo~elo<br />
davne 1954. kada Richard Matheson<br />
pi{e roman Ja sam legenda, koji je<br />
ve} tada ostavio sna`an dojam na kritiku<br />
i publiku. Tako|er je utjecao na razvoj<br />
modernog zombie `anra, te redatelj<br />
G. A. Romero priznaje njegov utjecaj<br />
u svojem kultnom filmu No} `ivih<br />
mrtvaca (1968), dok je hiperproduktivni<br />
Stephen King rekao: »Da nije bilo<br />
Richarda Mathesona, ne bih bio u ovome<br />
poslu.«, {to je jasno vidljivo u njegovu<br />
romanu The Stand (1978), a recentno<br />
i u njegovu literarnom uratku<br />
Mobitel (2006). Mathesonov roman Ja<br />
sam legenda otkriva druga~iji pristup u<br />
istra`ivanju problematike vampira.<br />
Radnja je smje{tena u 1976. godinu, a<br />
vampiri se u romanu pojavljuju nakon<br />
(nuklearnog) rata i rezultat su bolesti<br />
koja je uslijedila nakon pusto{enja. Pojava<br />
vampirizma u romanu se prou~ava<br />
na znanstveni na~in, poku{ava se do}i<br />
do znanstvenog obja{njenja o tome<br />
kako je do{lo do te bolesti, {to se u<br />
znanstvenofantasti~noj kritici isti~e<br />
kao prvi poku{aj da se vampirizam racionalno<br />
objasni. Legenda o vampirima<br />
ovdje vi{e nije u domeni ma{te, ne-<br />
{to {to pripada srednjem vijeku, ve} je<br />
postala ~injenica, stvarna kao {to je<br />
stvaran i kolac koji Robert Neville u<br />
romanu zabija u njih.<br />
Prva filmska adaptacija romana Ja sam<br />
legenda, snimljena 1964, nosi naslov<br />
Posljednji ~ovjek na Zemlji, a Vincent<br />
Price glumi posljednjeg nezara`enog<br />
~ovjeka. Ova verzija ima najvi{e sli~nosti<br />
s literarnim predlo{kom. Sam Matheson<br />
napisao je scenarij za film, no<br />
nezadovoljan vi|enim, potpisao se ipak<br />
pseudonimom. Charlton Heston dominirao<br />
je u drugoj verziji iz 1971, pod<br />
naslovom The Omega Man. Za razliku<br />
od predlo{ka, ovdje je Robert Neville<br />
vojni znanstvenik, imun, no ne hoda<br />
uokolo zabijaju}i kolce u vampire, ve}<br />
se smireno i pomireno danju vozi pustim<br />
ulicama Los Angelesa, pritom naglas<br />
izgovaraju}i {to vi{e cini~nih i ironi~nih<br />
opaski na ra~un svijeta koji je<br />
propao. Umjesto kolaca, kao prva i zadnja<br />
pomo} u rukama mu se nalaze<br />
najubojitija tada{nja dostignu}a vatrenog<br />
oru`ja, s ciljem da poubija {to vi{e<br />
fotosenzitivnih albina u koje se nakon<br />
rata pretvorila cijela pre`ivjela populacija.<br />
Dakle, vampirima ni traga, a albini<br />
su pone{to inteligentniji od svojih<br />
predaka krvopija iz 1964. — oni ~ak<br />
imaju demagogiju i svojeg vo|u. Vrlo<br />
moderno. Na raznoraznim forumima u<br />
posljednjih nekoliko mjeseci vode se<br />
`ustre rasprave o tome koja je adaptacija<br />
knjige najuspjelija: Smithova<br />
blockbusterovska, Hestonova Ja-samnajve}a-faca<br />
ili Priceova, koju je samo<br />
{a~ica najvjernijih fanova uspjela pogledati.<br />
Te{ko i problemati~no iz dana{nje<br />
je perspektive oka nau~enog na<br />
savr{eno kompjuterski izvedena filmska<br />
rje{enja procjenjivati `anrovske i<br />
scenografske dosege znanstvenofantasti~nih<br />
filmova 1960-ih i 1970-ih. A jo{<br />
je te`e ostati bez podsmijeha gledaju}i<br />
tipi~nu ikonografiju 1970-ih kako se<br />
`ivo bljeska u filmu The Omega Man,<br />
ili poku{avati se u`ivjeti u specijalne<br />
efekte koji su u tom filmu svedeni na<br />
bi}a osjetljiva na svjetlost, obu~ena u<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>53</strong>/<strong>2008</strong>.