You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Teroristi koji vole novac<br />
Premda je Umri mu{ki 4.0, naravno, lo{ film u kojem se gledatelj<br />
mo`e zabavljati otkrivanjem filmskih »citata« (scena sa<br />
zelenim semaforima kao da je prekopirana iz Hakera /Hackers,<br />
Iain Softley, 1995/, a prometna gu`va iz nove verzije<br />
Dobrog posla u Italiji /The Italian Job, F. Gary Gray, 2003/,<br />
utrkivanje kamionom me|u polusru{enim nadvo`njacima<br />
neodoljivo podsje}a na Brzinu /Speed, Jand de Bont, 1994/,<br />
dok Bruce Willis na avionu F-35 kao da ponavlja stari podvig<br />
Arnolda Schwarzeneggera iz Istinitih la`i /True Lies, James<br />
Cameron, 1994/), ili pak mo`e, sa gotovo stopostotnom<br />
sigurno{}u, predvi|ati razvoj pojedinih dijaloga (npr. Matt<br />
Farrell: »Upravo si s automobilom ubio helikopter!« — John<br />
McClane: »Ponestalo mi je metaka« ili — Matt Farrell: (misle}i<br />
na veliku eksploziju) »Jesi li to vidio?« — John McClane:<br />
»Da vidio, ja sam to u~inio«), Umri mu{ki 4.0 ipak je pou~an<br />
film. I to upravo zbog aspekta jednoli~ne paradigme po<br />
kojoj je `udnja terorista uvijek vo|ena novcem. Mogli bismo<br />
re}i da se u filmovima Die Hard stoga otkriva nesvjesno samog<br />
SAD-a. Naime, upravo u ~injenici da su svi teroristi iz<br />
svih nastavaka Umri mu{ki portretirani kao teroristi koji na<br />
kraju krajeva zapravo »teroriziraju« jadne Amerikance samo<br />
zbog novca, kao i u ~injenici da je terorizam koji nema nikakve<br />
veze s novcem posve poreknut, otkriva se ono traumatsko<br />
vezano uz 11. rujan: teroristi nisu sru{ili Blizance kako<br />
bi na kraju »izmuzli« novac, nego iz svojih uvjerenja. Tu se<br />
vra}amo i na pitanje za{to RAF (Rote Armee Fraktion) danas<br />
uop}e nije prisutan kako u javnoj debati, tako ni u nekoj<br />
relevantnoj teorijskoj raspravi. Napisi o teroristima iz tzv.<br />
Baader-Meinhof grupe pojave se isklju~ivo onda kad se neki<br />
biv{i ~lan, na zgra`anje javnosti, pusti iz zatvora. Me|utim,<br />
povod za njihove teroristi~ke ~inove nije bio novac, ve}<br />
dru{tvena promjena, mijenjanje stanja (konglomerat Sprinhfl_<strong>53</strong>.qxp<br />
<strong>2008</strong>-04-18 11:08 Page 78<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (<strong>2008</strong>), br. <strong>53</strong>, str. 77 do 87 Horvat, S.: Terorizam na filmu<br />
ne dolara koji se u obveznicama nalaze u zgradi. U drugom<br />
nastavku (Die Hard 2, Renny Harlin, 1990) radnja je opet<br />
smje{tena na Bo`i}. Ovaj put John McClane na aerodromu<br />
u Washingtonu ~eka svoju `enu, a u me|uvremenu teroristi<br />
zauzmu aerodrom. McClane mora sprije~iti teroriste prije<br />
nego avion, na kojem se nalazi njegova `ena, i jo{ nekoliko<br />
drugih aviona, koji zbog onemogu}ene kontrole leta kru`e<br />
oko aerodroma, ostanu bez goriva i padnu. U tre}em nastavku<br />
(Die Hard: With a Vengeance, John McTiernan, 1995)<br />
uvodi se lik Simona Grubera (Jeremy Irons), koji je zapravo<br />
brat Hansa Grubera iz prvog filma. Glavni je negativac sada<br />
postavio bombe po cijelom gradu i premda se ovaj put ~ini<br />
da je terorizam vo|en `udnjom za osvetom (Simon koji<br />
osve}uje smrt svoga brata), na kraju se ispostavlja da je Simonov<br />
pravi cilj plja~ka glavne banke u New Yorku, koja<br />
ima pohranjene ogromne koli~ine zlata, vi{e i od samog Fort<br />
Knoxa. Razlog za{to je postavio bombe po cijelom gradu,<br />
uglavnom {kolama, taj je da }e policija biti zauzeta tra`enjem<br />
bombi, a on }e mo}i mirno oplja~kati banku.<br />
^etvrti nastavak filma, koji se pojavio i pod naslovom @ivi<br />
slobodno ili umri mu{ki (Live Free or Die Hard, Len Wiseman,<br />
2007), donosi jednu naizgled radikalnu promjenu »paradigme«.<br />
Ovaj put teroristi su se premjestili u virtualni svijet.<br />
Kao {to u Armagedonu (Armageddon, Michael Bay,<br />
1998) Bruce Willis spa{ava svijet od nadolaze}eg asteroida,<br />
tako ga ovdje spa{ava od nadolaze}e digitalne katastrofe.<br />
Jednako kao {to je tamo Harry Stamper, naftni bu{a~ koji se<br />
pretvorio u astronauta, jedva prihvatio da njegova voljena<br />
k}i Liv Tyler ode za Bena Afflecka, tako se i ovdje ponavlja<br />
ta incestualna shema ve} na samom po~etku filma. Vidimo<br />
da Bruce Willis, dvanaest godina nakon posljednjeg nastavka<br />
filma, nije ba{ u najboljem odnosu s k}erkom, ali da unato~<br />
tome i dalje bira njene de~ke, dok me|u njima postoji jedan<br />
prije erotski nabijen odnos nego klasi~ni odnos k}i-sin.<br />
Detektiv dobije nalog da oti|e po mladog hakera Matthewa<br />
Farrela (Justin Long) i onda po~inje akcija. Saznajemo da je<br />
zli haker Thomas Gabriel (Timothy Olyphant) sru{io burzu,<br />
prouzrokovao tzv. fire sale, prodaju dobara po iznimno niskim<br />
cijenama, a onda se usmjerio i na infrastrukturu. Ubrzo<br />
u gradu nastaje prometni kolaps, a na kraju se ~ak i u ~itavom<br />
Washingtonu ugasi struja. Naravno, McClane i njegov<br />
novi-slu~ajni mla|i partner Matthew Farrel, gdje se opet<br />
ponavlja stari kli{ej iz svih policijskih filmova — jedan je policajac<br />
iskusan i cini~an, dok je drugi naiv~ina, ali se na kraju<br />
ipak pokazuje kao dostojan zadatka — odlu~e tome stati<br />
na kraj.<br />
Ve} smo vidjeli kako je ~etvrti nastavak, {to govori i sam naslov<br />
Umri mu{ki 4.0, koji upravo tom decimalnom brojkom<br />
nastoji ukazati na digitalni svijet, novost u univerzumu tog<br />
akcijskog serijala zbog ~injenice da se borba sada premje{ta<br />
u virtualni svijet. No nije ba{ posve tako. Razvojem filma<br />
}emo vidjeti da i taj novi, digitalni svijet, funkcionira sli~no<br />
kao i stari. Bruce Willis ve}inu svojih bitaka vodi u »realnom«<br />
svijetu, a ne putem kompjutora, premda ga njegov<br />
mladi kolega Farrell podozrivo pita »Kad si zadnji put upalio<br />
radio i slu{ao popularnu glazbu? Sedamdesetih, osamdesetih?<br />
Michael Jackson je jo{ uvijek bio crn?«, a glavni negativac,<br />
nakon {to Bruce Willis pokrije web-kameru rukom i<br />
78<br />
pri{apne svom kolegi da (putem interneta) »slijedi trag terorista«,<br />
s podsmijehom ka`e »Detektive, prekrivanjem kamere<br />
ne mo`e{ isklju~iti mikrofon«. Dakle, detektiv McClane<br />
je, nakon dvanaestogodi{nje pauze izme|u tre}eg i ~etvrtog<br />
nastavka, na neki na~in zastario, ali ubrzo pokazuje da je on<br />
i dalje glavni i da unato~ tome mo`e spasiti svijet. Ono po<br />
~emu Umri mu{ki 4.0 ne mijenja paradigmu jest ~injenica da<br />
teroristi iznova nisu vo|eni ni~im drugim nego novcem.<br />
Glavni negativac nekad je radio u Ministarstvu domovinske<br />
sigurnosti i on je zapravo izradio »digitalni {tit« koji je trebao<br />
sprije~iti mogu}e teroristi~ke/hakerske napade. Me|utim,<br />
svoje nadre|ene je upozoravao kako {tit nije dovoljan,<br />
a kako oni nisu povjerovali, on je zbog neke vrste ego-tripa<br />
odlu~io pokazati da je ipak bio u pravu. Naivni gledatelj,<br />
koji nije gledao Umri mu{ki 3, najprije bi pomislio kako se<br />
radi o osveti. I ne samo to: moglo bi se ~ak tvrditi kako je<br />
Thomas Gabriel zapravo neki inverzni patriot: nije li on<br />
upravo ru{enjem sustava htio pokazati kako neispravni sustav<br />
valja zamijeniti novim? No na kraju se ispostavlja da je<br />
i taj negativac osvetu iskoristio samo kao masku iza koje se<br />
krije novac. [tovi{e, svjestan svog perverznog patriotizma,<br />
Gabriel }e u jednom dijelu filma re}i: »^inim Domovini<br />
uslugu... No pitanje je, koliko je Domovina spremna platiti<br />
za to?«<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>53</strong>/<strong>2008</strong>.
Change language