Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
hfl_<strong>53</strong>.qxp <strong>2008</strong>-04-18 11:07 Page 25<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (<strong>2008</strong>), br. <strong>53</strong>, str. 16 do 25 Kurelec, T.: Hrvatski igrani film u europskom kontekstu<br />
je}i dru{tveni poredak, ali i u suvremenim dramama, oblikuju<br />
tako da inventivno{}u prosedea indirektno ukazuju na nepremostive<br />
probleme socijalisti~kog ure|enja, izbjegavaju}i<br />
doslovnost za koju bi se cenzura mogla uhvatiti. ^ini se da<br />
ba{ ta dru{tvena kriti~nost privla~i u prosjeku vi{e publike<br />
doma}im filmovima no ranije i kod vrlo {irokog kruga gledatelja<br />
razvija razumijevanje specifi~nosti filmskog izraza, pa<br />
je tako i u Hrvatskoj sudioni{tvo izme|u tih filma{a i njihovih<br />
konzumenata znatno ve}e no ranije, te se jedino mo`e<br />
po`aliti {to je zbog privredne krize, ali i modela filmske produkcije,<br />
proizvodnja broj~ano vrlo skromna; ~esto ne dose-<br />
`e ni raniji, tako|er ne ba{ zavidan prosjek od ~etiri cjelove-<br />
~ernja filma godi{nje, pa je npr. 1983. godine proizveden tek<br />
jedan, a 1986. je ta fascinantna brojka uve}ana tek za jednu<br />
me|urepubli~ku koprodukciju.<br />
Rat i tranzicija<br />
I 1990-ih, nakon pada socijalizma, hrvatska kinematografija<br />
zadr`ava niz sli~nosti s onima tranzicijskih zemalja koje su,<br />
dodu{e bez rata, tako|er do`ivjele niz bitnih promjena. Nestanak<br />
ideolo{ke cenzure pru`io je autorima mogu}nost da<br />
slobodnije izraze svoje stavove i izrazitije kriti~ki sagledaju<br />
dru{tvenu situaciju — kako onu iz neposredne pro{losti tako<br />
i novonastale promjene. Mo`e se ~initi paradoksalnim da je<br />
u po~etku ta ve}a sloboda donijela u svim zemljama uglavnom<br />
i slabije filmove. Ve}ina autora nije odoljela mogu}nosti<br />
da izravno izraze sve ono {to su ranije morali prikrivati<br />
metaforama i simbolima, iako izravne poruke umanjuju vrijednost<br />
djela, a mnogo bolje funkcioniraju u novinskim tekstovima<br />
u kojima ih je i znatno vi{e, te ba{ oni, a ne filmovi<br />
zadovoljavaju potrebu publike za takvom kriti~no{}u. No,<br />
ne samo da ti filmovi, u kojima naj~e{}e postoji pojednostavljeni<br />
crno-bijeli sukob, ne nalaze svoje prave razloge postojanja<br />
nego ni nastavljanje slo`enih filmskih postupaka na na-<br />
~in prethodnog desetlje}a ne posti`e jednake uspjehe, jer se<br />
promijenilo i dru{tvo, ali i zanimanje gledatelja koji, mo`da<br />
i zbog pritiska problema koje donose promjene, u kinu tra-<br />
`e ponajvi{e eskapisti~ku zabavu kakvu ponajvi{e nudi ameri~ki<br />
komercijalni film.<br />
U sli~noj su se situaciji na{la i ve}ina, ne samo tranzicijskih<br />
europskih kinematografija kojima u pre`ivljavanju poma`u i<br />
njihove dr`ave, ne samo (kao u Hrvatskoj) sufinanciranjem<br />
produkcije nego i za{titom gotovih proizvoda zakonima koji<br />
odre|uju kvote tj. minimalni postotak doma}ih i europskih<br />
filmova u kinima, ali i na TV, a ponegdje i na nosa~ima slike.<br />
Ve}ina hrvatskih filma{a se ne snalazi najbolje u takvoj situaciji,<br />
pa se, unato~ stanovitom broju zanimljivih djela, u Hrvatskoj<br />
vjerojatno vi{e no drugdje stvara izrazito negativno<br />
ozra~je oko doma}e kinematografije koje ne uspijevaju promijeniti<br />
niti povremene iznimke vrlo gledanih filmova poput<br />
Kako je po~eo rat na mom otoku (1996) Vinka Bre{ana koji<br />
pokazuje da }e na{i gledatelji prihvatiti tek komedije ili one<br />
filmove u kojima humor ima zna~ajnu ulogu. To se nije bitnije<br />
promijenilo do danas, iako su zna~ajne me|unarodne<br />
nagrade ipak izmijenile klimu u kojoj se stvara doma}i film.<br />
[to se pak ti~e dr`avnog sufinanciranja, iako njime nitko nije<br />
zadovoljan, mo`da Hrvatska ~ak prolazi i ne{to bolje od sli~nih<br />
zemalja, ali je najve}i problem u tome da je na taj na~in<br />
ostao na `ivotu nekada{nji model financiranja filmova u kojem<br />
producent ne preuzima nikakav rizik nego snima tek<br />
onda kad je cjelokupno financiranje filma (uklju~uju}i i njegovu<br />
zaradu) osigurano sredstvima fondova i javne televizije.<br />
Dugoro~no, takva situacija ipak ne mo`e osigurati `ivost kinematografije,<br />
{to pokazuju zemlje u kojima producenti kojima<br />
je doista stalo do filma, a ponekad i sami autori nastoje<br />
prona}i i druge mogu}nosti financiranja realizacije projekata<br />
koje svakako `ele snimiti. Uz pronala`enje sufinancijera<br />
u vlastitoj zemlji, mnogi poku{avaju na}i koproducente<br />
preko granice i koristiti europske fondove (kao npr. Eurimage)<br />
koji poti~u takvu suradnju. Za razliku od ve}ine drugih<br />
zemalja (kao {to je na primjer Slovenija), u Hrvatskoj su prema<br />
otvaranju filmskih granica podjednako podozrivi i dr`ava<br />
i ve}i dio filma{a. Uz to gotovo da i nema prijedloga kako<br />
promijeniti dosada{nji model financiranja, pa bi mo`da suradnja<br />
s drugim kinematografijama s kojima je hrvatska tijekom<br />
posljednjih {ezdesetak godina imala niz dodirnih to~aka<br />
ipak mogla pomo}i da na{ film ostvari uva`eno mjesto<br />
me|u manjim europskim kinematografijama koje ne}e kao<br />
dosad ovisiti samo o uspjehu jednog ili dva ostvarenja iz godi{nje<br />
produkcije.<br />
Literatura<br />
Ante Babaja, 2002, Zagreb: Nakladni zavod Globus. Ur. edicije A.<br />
Peterli} i T. Pu{ek<br />
Bogli}, Mira, 1988, Film kao sudbina. Kronika, Zagreb: Nakladni<br />
zavod Matice hrvatske<br />
Branko Bauer, 1983, ur. N. Polimac, Zagreb: Cekade<br />
Filmska enciklopedija 1-2, 1986-1990, glavni ur. A. Peterli}, Zagreb:<br />
Jugoslavenski leksikografski zavod »Miroslav Krle`a«<br />
Filmski leksikon, 2003, ur. N. Gili}, B. Kragi}, Zagreb: Leksikografski<br />
zavod »Miroslav Krle`a«<br />
Golik, 1997, ur. P. Krelja, Zagreb: Hrvatski dr`avni arhiv — Hrvatska<br />
kinoteka<br />
Kurelec, Tomislav, 2003, Filmska kronika — zapisi o hrvatskom filmu,<br />
Zagreb: Hrvatsko dru{tvo filmskih kriti~ara — AGM<br />
Liehm, Antonin J. i Liehm, Mira ŠLim, Antonjih i Miraš, 2006,<br />
Najva`nija umetnost: isto~noevropski film u dvadesetom veku,<br />
Beograd: Clio (prevela Maja Ili})<br />
Majcen, Vjekoslav i Peterli}, Ante, 2000, Oktavijan Mileti}, Zagreb:<br />
Hrvatski dr`avni arhiv — Hrvatska kinoteka<br />
[krabalo, Ivo, 1998, 101 godina filma u Hrvatskoj, 1896-1997,<br />
Zagreb: Nakladni zavod Globus<br />
Turkovi}, Hrvoje i Majcen, Vjekoslav, 2003, Hrvatska kinematografija,<br />
Zagreb: Ministarstvo kulture — Hrvatski filmski savez<br />
www.film.hr<br />
Film, Zagreb: 1975-1978. Nakladnik: Centar za film i filmsku kulturu<br />
Narodnog sveu~ili{ta grada Zagreba (npr. blokovi o B. Belanu,<br />
T. Gotovcu...)<br />
Hrvatski filmski ljetopis, Zagreb: 1995- . Sada{nji nakladnik Hrvatski<br />
filmski savez (npr. blokovi o Z. Tadi}u, P. Krelji, B. Marjanovi}u,<br />
B. Dovnikovi}u, F. Had`i}u, V. Mimici...)<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>53</strong>/<strong>2008</strong>.<br />
25
Change language