You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
hfl_<strong>53</strong>.qxp <strong>2008</strong>-04-18 11:08 Page 79<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (<strong>2008</strong>), br. <strong>53</strong>, str. 77 do 87 Horvat, S.: Terorizam na filmu<br />
Nestali zarobljenik<br />
ger, Konrad Adenauer, Berufsverbot, Vijetnamski rat itd.),<br />
ne zbog (stjecanja) Kapitala ve} zbog uvjerenja.<br />
I tu se vra}amo na Umri mu{ki. Kao i uvijek, jedna nam sitna,<br />
ali bitna cenzura (ili: politi~ka korektnost) otkriva o<br />
~emu se tu to~no radi. Sjetimo se da je terorist u prvom filmu<br />
bio ni manje ni vi{e nego Hans Gruber, podrijetlom Nijemac.<br />
U verziji filma za njema~ko tr`i{te, imena njema~kih<br />
terorista promijenjena su u engleska: Hans je tako postao<br />
Jack, Karl je postao Charlie, a Heinrich je postao Henry.<br />
Njema~ki teroristi sad su postali radikalni irski aktivisti. Razlog<br />
je bio upravo RAF kao i dalje {kakljiva tema u Njema~koj.<br />
Jednako kao i u SAD-u, tako su i ovdje teroristi kojima<br />
novac nije primaran zapravo neka vrsta kolektivne traume.<br />
Oni jedino mogu biti lu|aci, ba{ kao {to se radikalni islamisti<br />
uvijek nazivaju fanaticima, zalu|enima Bogom, Osamom<br />
Bin Ladenom, rajem s hrpom djevica, itd. U tre}em je dijelu<br />
filma tako|er do{lo do male politi~ki korektne geste. Kako<br />
je glavni negativac iznova Nijemac, brat pokojnog negativca<br />
iz prvog filma, i kako njema~ki teroristi u ameri~kom originalu<br />
uglavnom govore gramati~ki neispravno, u njema~koj<br />
su verziji filma sve njema~ke re~enice pretvorene u gramati~ki<br />
ispravne, a neki su teroristi ~ak imali isto~no-njema~ki<br />
naglasak (nemojmo zaboraviti da je Umri mu{ki nastao<br />
1988, dakle godinu dana prije pada Berlinskog zida!). I to se<br />
savr{eno uklapa u ameri~ko-zapadnja~ku ideologiju filma:<br />
odsada su teroristi iz Isto~ne Njema~ke, gdje po definiciji<br />
`ive komunisti, a kako su i oni vo|eni `eljom za novcem, to<br />
je samo dokaz da je na{ sustav, sustav neoliberalne demokracije,<br />
ipak bolji od komunisti~kog, jer da nije, oni ne bi bili<br />
vo|eni motivom novca. Komunizam je tako ve} a priori korumpiran.<br />
Ne `ele li nam tvorci serijala Umri mu{ki stoga<br />
re}i da je svaki terorizam tu samo zbog novca? Da ne mo`e<br />
postojati terorizam koji nije vo|en motivom novca? Jer,<br />
kako se pomiriti s ~injenicom da postoji terorizam koji se ne<br />
odvija zbog novca? Kako uop}e konceptualizirati da }e se<br />
tamo neki Musliman zaletjeti u neboder, `rtvovati vlastiti `ivot,<br />
i to samo zbog ideala, zbog uvjerenja da »na{«, zapadnja~ki<br />
na~in `ivota nije ispravan? Ve} sama ~injenica da su<br />
dva od ~etiri nastavka filma bila smje{tena upravo na sam<br />
Bo`i} govore o tome da se tu radi o civilizacijskom jazu. Za-<br />
{to teroristi napadaju na kr{}anski, zapadni blagdan, ako ne<br />
zato da unesu nemir u na{e civilizacijske navike?<br />
Umri mu{ki kao anticipacija novog terorizma<br />
Zanimljiv je i jedan pozadinski detalj iza nastanka najnovijeg<br />
nastavka Umri mu{ki. Sam Bruce Willis bio je jedan od<br />
rijetkih hollywoodskih glumaca koji je 2003. javno podr`ao<br />
rat u Iraku, a treba se sjetiti i njegove klju~ne izjave nedugo<br />
nakon 11. rujna, kad je, sli~no kao redatelj Dana nezavisnosti,<br />
rekao da nakon takve tragedije vi{e ne}e biti nijednog<br />
nastavka Umri mu{ki. 2004. godine Bruce Willis }e pak za<br />
USA Today, na pitanje u kojoj je fazi novi nastavak, re}i da<br />
je projekt jo{ uvijek u razvoju, ali da je »danas te{ko to napraviti«,<br />
jer se »~itava trilogija Umri mu{ki dosad temeljila<br />
79<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>53</strong>/<strong>2008</strong>.