You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
hfl_<strong>53</strong>.qxp <strong>2008</strong>-04-18 11:08 Page 60<br />
Hrvat. film. ljeto, Zagreb / god 14 (<strong>2008</strong>), br. <strong>53</strong>, str. <strong>53</strong> do 61 Vrban~i}, M.: Blade runner i film noir, ili problemi Stvari koja misli<br />
{uje sva zemaljska ograni~enja: Batty govori o mlije~nim stazama,<br />
zvijezdama, nepoznatim suncima koja je vidio svojim<br />
golim okom, negdje na dugim putovanjima kroz svemirska<br />
bespu}a. Dok je Deckard u nedoumici o svojoj ljudskosti, je<br />
li ~ovjek ili nije, Batty zna da je robot, zna da }e umrijeti za<br />
nekoliko sekundi. Me|utim, ukoliko je gonjen istom logikom<br />
kao »Stvar koja misli«, koje su to garancije, {to je to<br />
~vrsto i nepobitno {to dokazuje da je on robot, a ne ljudsko<br />
bi}e? Mo`e li on na}i neki dokaz da nije ljudsko bi}e izvan<br />
sebe, izuzmemo li pomahnitale testove koje radi Korporacija?<br />
Kad se sve isprazni, sve zvijezde, sva sunca, svi planeti,<br />
svi podra`aji, ostaje isto, ba{ kao i kod Descartesa, Cogito,<br />
ergo sum. Naravno, poni{tavanje svega stvara razmak, prazninu.<br />
Ta praznina, tvrdi @i`ek, je upravo praznina cogita<br />
koju je Deckard (Descartes) isto tako iskusio, ta praznina<br />
do`ivljena kao ~ista negativnost jest zajedni~ki prostor koji<br />
dijele ljudi i androidi (roboti). 11<br />
I nakon Battyjeve smrti, Deckardova no}na mora se nastavlja<br />
i nakon svega umirovitelj replikanata mora odlu~iti da li<br />
}e otputovati s jedinom pre`ivjelom replikanticom, Rachael.<br />
Kao u brojnim noir filmovima, ona je najskuplja roba —<br />
mu{karac ne zna koliko }e morati platiti. Rachael, kao svaka<br />
femme fatale, obitava u mu{kim `eljama i fantazijama —<br />
iako prisutna i tjelesna, kao da nema kona~nu formu. Kao<br />
`ena ona je izgnana iz simboli~kog sustava, ozna~ena dakle<br />
samo negativno{}u. Time u svojoj paradoksalnoj opstojnosti<br />
otjelovljuje istinski subjekt: ona zna da je Stvar, dok Deckard<br />
jo{ uvijek naivno vjeruje u svoju ljudskost. Za razliku od<br />
ostalih replikanata, npr. Battyja, njezina borba nije glomaznih<br />
razmjera (nalik klasnoj borbi izme|u replikanata i ljudi);<br />
ona ulazi u intimu, zadire u samu sr` mu{ko-`enskih odnosa,<br />
odnosa roda. S njom }e Deckard `ivjeti nakon {to je<br />
kona~no umirovljen. Ali tko je zapravo on? Je li njegov opstanak<br />
sretan kraj koji treba slaviti? Izmo`den, bezosje}ajan<br />
~ovjek koga je biv{a `ena zvala Sushi... Cold Fish je taj koji<br />
je pre`ivio. Zar u njemu nema ve} ne~ega od »Stvari koja<br />
misli«, nije li on egzistencijalni robot?<br />
Dilema da li je ne{to ljudsko ili neljudsko tako pro`ima cijeli<br />
Blade Runner na vi{e razina, od korporacije Tyrell (javna,<br />
klasna razina) do intimnih rodnih nedoumica (odnos s Rachael).<br />
To pitanje o ljudskom mo`e biti duhovito kao prenemaganje<br />
drvenog dje~aka Pinokia, ali i nadasve paranoi~no<br />
kao u film noiru. Zapravo Blade Runner je u tom smislu film<br />
noir doveden do shizofrenije. Sam Phillip Dick, po ~ijem<br />
predlo{ku je snimljen film, jednom je prilikom rekao: »Prava<br />
paranoja nije kad su svi protiv tebe, nego kad je sve protiv<br />
tebe. Umjesto da ka`emo kako na{ {ef opasno spletkari<br />
protiv nas, trebamo re}i da {efov telefon spletkari protiv<br />
nas.« 12 Drugim rije~ima, sam objekt, same stvari rade protiv<br />
nas. U noir filmovima isto tako ~esto sami objekti poprima-<br />
11 @i`ek, »The Thing That Thinks«, str. 40.<br />
12 Philip Dick, u: Bukatman, S., 1997, Blade Runner, London: British Film Institute, str. 67.<br />
60<br />
H R V A T S K I F I L M S K I L J E T O P I S <strong>53</strong>/<strong>2008</strong>.
Change language