Leksikon_Licana

Predgovor
Predgovor
Povijest Like, njezin materijalni i kulturni život, na različite su načine obilježili njezini
stanovnici, rođeni Ličani, ali i brojni doseljenici koji su se na ličkom području profesionalno
afirmirali i svoja djela utkali u ono što danas zovemo ličkim identitetom. Nažalost, Lika je
regija koju, posebno od početka XX. stoljeća, zbog gospodarskih razloga i nepovoljnih razvojnih
mogućnosti, obilježava stalna depopulacija i trajno iseljavanje stanovništva u druge hrvatske
krajeve, ali i brojne zapadnoeuropske i prekooceanske zemlje. Mnogi su od njih svoj lički
temperament, oplemenjen znanjem stečenim u ličkim školama i hrvatskim ili europskim sveučilištima,
ugradili u razvoj društva drugih hrvatskih krajeva ili drugih zemalja često pri tom
čuvajući zavičajnu, ličku, prepoznatljivost.
Osnutkom Ličko-krbavske županije koncem XIX. stoljeća počelo se i ime Like širiti na
područje Gacke, Plitvica, Brinja, a postupno i na zakapelski pojas od Modruša do Rakovice.
Tako se postupno počela graditi svijest o ličkom zavičajnom identitetu i propitivati i opisivati
značaj pojedinih njenih stanovnika koji su svojim radom obilježili ličku ili povijest nekih
drugih krajeva. Prva su takva nastojanja vezana za novinske ili druge periodične publikacije
koje su objavljivane u Gospiću ili su ih o Lici, kao rodnom kraju, ispisivali njezini iseljenici,
najčešće u Zagrebu. Prvi sustavniji pokušaji oblikovanja bibliografskih podataka toga tipa
vezani su za Lički kalendar, u kojemu je, u prvoj polovici XX. stoljeća Milan Japunčić ispisivao
stranice s naslovom Književnici Ličani, Visoki oficiri Ličani, Književnici i kulturni radnici Ličani
i Umjetnici Ličani, a Šime Lulić je napisao rad Istaknutiji ljudi općine Pazarište. Ta su se nastojanja
nastavila i u Ličkom zborniku. Kako se Lika gospodarski i kulturno razvijala, tako je postala
sve izraženija svijest o potrebi leksikografske obradbe onih osoba koje su pridonosile izgradnji
njenog društvenog života. U Ličkim novinama 1953. – 1954. objavljivana je rubrika Ličani umjetnici
i Istaknuti Ličani u kojima su likovne, književne i bibibliografske prikaze pisali Čedo Prica,
Zlatko Tomičić i Nikola Milićević, a sedamdesetih su godina Ličke novine objavljivale stalne
rubrike 5 pitanja »Ličkih novina« koje je, u obliku intrvjua s poznatim Ličanima u Zagrebu, ispisivao
Nikica Valentić i Znameniniti i poznati Ličani koju je, kao i članke s nasvlom Iz ličke prošlosti
pisao Željko Centner. Na pragu XXI. stoljeća zavičajna udruga Vila Velebita iz Zagreba u
svom je istoimenom časopisu pokrenula, u nekoliko brojeva, Milenijski leksikon poznatih ličnosti,
kojega je u okviru poglavlja Književnici, Političari, Glazba, Likovne umjetnosti, Kazališna i
filmska umjetnost, Balet ispisivala uglavnom gđa. Ana Tomljenović. U njemu su obuhvaćene
poznate osobe sa šireg, ličko-senjskog područja, bez definiranog dobnog kriterija. Vila je objavljivala
Mali leksikon Ličana i Primoraca Luke Pavičića. Među autorskim pokušajima svakako se
ističu Leksikon poznatih Senjana, Mirka Raguža, knjiga Posebnosti Like: priroda, povijest, kultura,
istaknute osobe Josipa Fajdića i mrežne stranice Marka Čuljata Ličke novine koje sadrže poglavlje
Lički leksikon. Dio natuknica o osobama s prostora karlobaškog primorja, autora prof. Ante
9