Leksikon_Licana

Božičević
znanosti i dobitnik je priznanja Zaslužni speleolog.
Za svoje fotografije primio je niz zlatnih,
srebrenih i brončanih priznanja i diploma.
Po njemu je jedan endemski špiljski kukac iz
nabušene kaverne Učka dobio ime: Croatodirus
bozicevici. Bio je počasni član Hrvatskog geološkog
društva i Hrvatskog geološkog saveza. Zaljubljenik u
prirodu, na svojim je putovanjima crtao, fotografirao
i pisao, oduševljen otkrivenim i nenadano
viđenim u tami podzemlja i nadzemlju.
Objavljivao je stručne, znanstvene i popularne
radove, održavao stručna i popularna
predavanja za raznoliku publiku, sudjelovao
na kongresima i simpozijima u Hrvatskoj i
u inozemstvu, izlagao crteže, crno-bijele i
kolor fotografije s temama podzemlja i krša.
Autor je nekoliko TV obrazovnih i radijskih
emisija. Njegovo pero i kamera zabilježili su
fotografijama i novinskim člancima mnoge
motive i doživljaje iz prirode diljem Europe,
Vel. Britanije, sjeverne i središnje Afrike. Ipak,
najdraži su mu motivi golet i pustoš kamenog
krša i podzemni tokovi ponornica, odnosno
»okršene površine i tamno podzemlje«.
Ukratko, kamen i voda njegova su stalna preokupacija,
kako glasi i naziv njegove posljednje
knjige. Jedan je od najistaknutijih hrvatskih
planinara i planinarski pisac, bio je član HPD
Zagreb – Matica, SPD Velebit i HPD Željezničar.
Surađivao je u brojnim publikacijama, najviše
u časopisima: Priroda, Naše planine, Geološki
vjesnik, Speleolog, Otkrića, Plavi vjesnik, Naš krš
(Sarajevo), Pomorski zbornik (Rijeka), Hrvatska
vodoprivreda, Acta gelogica – JAZU; Karst hydrogeolog
y (Florida), Večernji list, Lički kalendar,
Hrvatski zemljopis. Njegove radove objavljivala
je u svojim publikacijama Jugoslavenska
akademija znanosti i umjetnosti i organizatori
geoloških i speleoloških kongresa i skupova
bivše Jugoslavije. Godinama je kao suradnik
Leksikografskog zavoda pisao brojne naručene
teme u Šumarskoj i Općoj enciklopediji, Enciklopediji
fizičke kulture i sporta, te u Istarskoj enciklopediji, te
Sportskom i Zagrebačkom leksikonu. Bio je suradnik
Hrvatske enciklopedije. Uz spomenuto bio
je tehnički i glavni urednik časopisa Speleolog,
likovni urednik u časopisu Priroda i više od 25
godina član redakcije Naših planina, tehnički
urednik Geološkog vjesnika, te odgovorni urednik
Prirodoslovno-turističkog Vodiča po Plitvičkim
jezerima. Također je bio urednik i reprint izdanja
o Plitvičkim jezerima u doba njihove
okupacije u Domovinskom ratu, kada je obnašao
i dužnost predsjednika Upravnog odbora
N.P. Plitvička jezera u progonstvu. Niz godina
bio je član Republičkog savjeta za Velebit i Savjeta
za promet i ekologiju HAZU-a.
DJELA (od njegovih preko 300 registriranih radova izdvajamo
uglavnom one najvažnije i one vezane na područje
Like): Cerovačke pećine, Vjesnik, 21, XII. 1954. – Neki
ponori i pećine Studenaca (Lika), Naše planine, 12, 1954,
488 – 493. – Ledeno podzemlje, Naše planine, 3.182 – 186,
/1955. – Petnaest sati u podzemlju kraj Zagreba, Priroda
42/4, 348 – 349/1955. – Izvještaj s istraživanja pećina u
kanjonu Velika Paklenica, Speleolog, 4/3 – 4, 48 – 52/1956.
– Rijeke i jezera u Ogulinskom podzemlju, Otkrića, 4, 252
– 254/1956. – Deset dana u Paklenici, Naše planine, 3, 131
– 151./1958. – Pećine Plitvičkih jezera, Lički kalendar za
1959. Godinu – Snaga u njedrima Velebita, Plavi vjesnik,
br. 444 od 28. 3. 1963. – Pećine Paklenice u južnom Velebitu,
Acta geologica 5, (JAZU), 423 – 451/1965. – Poljakova
pećina, Geološki vjesnik, 18/1(1964.), 147 – 157/1965. –
Kroz utrobu Velebita, Priroda, 52/5 – 6, 175/1965. – Svjetla
pod zemljom (feljton), Večernji list, od 24. VIII. 1966. do
10. X. 1966. (2196 – 2234.) – Hidrogeologija glavnih ponora
rijeke Like, Geološki vjesnik, 21 (1967.), 317 – 328, 1968.
– Horvatova pećina uz branu Sklope; Geološki vjesnik
22/1968., 501 – 510/1969. – Tajna Pčeline pećine (Lika),
Matica, 8, 300 – 302, 1972. – Pećine, jame i ponori s vodom
u području dinarskog krša, Krš Jugoslavije, (JAZU), 6, 137
53