Leksikon_Licana

Došen
dužnost pročelnika popunidbenog odjela, a
od veljače 1943. do prosinca 1944. nadzornik
je konjaništva. Partizani su ga uhitili 1945.
Umro je u zatvoru Vojnog suda Komande
grada Zagreba.
LIT.: Tko je tko u NDH – Hrvatska 1941. – 1945., Minerva,
Zagreb, 1997. J.K.
DOSEN, Flora (pr. ime Cvijeta Grospić),
prozaistica i pjesnikinja, (Gospić, 26.II.1922.
– Stresa, 21. IV. 2017.).
Gimnaziju završila 1941. u Zagrebu. Na
Filozofskom fakultetu diplomirala 1946.
engleski i francuski te do 1948.studirala u
Pragu franc. i češ. jezik. Od 1948. živi u
Italiji. Piše pjesme, romane i prevodi. Prvi
roman Le maestro (1961) objavljen je u Parizu
na Hrvatskome, a potom preveden na francuski
(2004.tiskan je u Zagrebu). Ostala djela
napisala je na francuskome. U romanima
tematizira sudbine iz građ. obitelji i građ.
društva, uglavnom likove lišene snage, upornosti,
čvrstine i nespremne priznati vlastite
slabosti. Izraz joj je jednostavan, ponekad
hladno objektivan u prikazu ljudskih slabosti.
J.Kaštelan je preveo izabrane pjesme iz
njezine zbirke Prašina dana (La poussiè des jours,
Forum, 1970, 7-8) i nekoliko romana (Ja, svemir
– Moj l᾽univers, 1976. – Život kao život – La
vie comme elle vient, 1976. – Ilirika - L᾽Illyrienne,
1998).
DJELA: Le maestro, Pariz, 1961. – La messe du lundi,
Pariz, 1962. – Un prix fou, Pariz, 1966. – La poussi᾽re des
jours, Pariz, 1972. – La vie comme elle vient, pariz, 1974. -
L᾽Illyrienne, Pariz, 1986. – Maestro, Zagreb, 2004.
LIT.: P. Zlatar, Zagrepčanka na francuskom, Globus,
11.XI.1962. – J. Kaštelan, Napomena uz prijevod
pjesama Flore Dosen, Forum, 1970. 7-8, – M. Konjevod,
Četiri romana Cijete Dosen, Večernji list, 23.IX.1974.
– N. Marinković, Pisati u Parizu, NIN, 28.VI.1974. – J.
Puljizević, I samoća i ljubav, Oko, 1979., 196.N. Mihaljević
Preuzeto iz: Hrvatska književna enciklopedija, Leksikografski
zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2010., 1. (A-GI), str. 408., ur.
Velimir Visković
DOŠEN, Marko, političar, nakladnik i
publicist, (Mušaluk, 7. VII. 1859. – Zagreb,
7. VII. 1944.).
Pučku školu završio je u Lici, a jedan
razred realne gimnazije u Bjelovaru. Seljački
sin, izučio je trgovinu od koje je živio niz
godina i koja mu je omogućavala financijsku
neovisnost. Politikom i novinarsko-književnim
radom počeo se baviti vrlo rano prihvativši
pravaštvo kao svoju ideologiju. Po želji
dr. Ante Starčevića, vođe Stranke prava, prvi
put se kandidirao na izborima za narodnog
zastupnika u Rasinji. Protukandidat mu je
bio mađarski ministar Bedeković. Na sam
dan izbora vlasti su zatvorile neovisne glasače
pa je, zahvaljujući činovničkim glasovima,
izabran Bedeković. Kažu da je za vrijeme
svog boravka u Podravini Došen organizirao
cijelu Podravinu u starčevićanskom duhu.
Kao pouzdanik Stranke prava odlazi 1890. u
Petrograd (Rusija), gdje je otvorio knjižaru i
ostao godinu i pol dana. U suradnji s ruskim
povjesničarom M. Filipovim objavio je prvu
knjigu na ruskom jeziku Hrvati i njihova borba s
Austrijom (negdje nazvanu Povijest Hrvata), koja
je bila zabranjena u Austro-Ugarskoj. Godine
1893. vratio se u Gospić i 1894. pokreće
HRVAT, Glasilo kluba stranke prava - List za
pouku, gospodarstvo i politiku, čiji je prvi broj
izišao u subotu 5. I. 1895. On je bio utemeljitelj,
urednik, nakladnik, distributer… Naslov
uvodnika iz prvog broja: Hrvati, ne spavajte!
91