You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Šimatović<br />
koji mu je objavio zbirke pjesama Bojni pivac<br />
(1996.), Ništa lakše (1997.), Burenje (1998.), a<br />
objavio je i knjige Pisme od vitra (2000.) i Študij<br />
za trutove…za mudre, čestite i smjele (2003.) u<br />
izdanju Ogranka Matice hrvatske u Zadru te<br />
Sveto brdo (2010.) u izdanju Ogranka Matice<br />
hrvatske u Gospiću.<br />
LIT.: Naši pjesnici – Slobodan Martin Šikić, Vila Velebita<br />
br. 18, 22. veljače 1994. – M. Peti: Poezija iz kamena, Matica<br />
hrvatska, Vijenac 447. A.B.<br />
ŠIMATOVIĆ, Šime (pravo ime Ivan),<br />
glumac, redatelj i scenarist, (Mezinovac kod<br />
Perušića, 27. X. 1919. – Zagreb, 2. XI. 2016.).<br />
U Zagreb je došao s roditeljima kao dijete<br />
i tu pohađao osnovnu školu i gimnaziju, te<br />
upisao Filozofski fakultet. Osjetivši poticaj za<br />
glumom, upisao je i završio Glumačku školu<br />
pri HNK u Zagrebu, koju je vodio slavni<br />
Branko Gavella. Prvi angažman dobio je u<br />
Splitu, ali se nakon talijanske okupacije 1941.<br />
vratio u Zagreb u HNK, odakle je otišao<br />
u partizane. God. 1943. osnovao je i vodio<br />
Centralnu kazališnu grupu ZAVNOH-a za<br />
koju je napisao igrokaz Pobjeda nije mramor.<br />
Sudjelovao je i u pripremi znamenitog<br />
Kongresa hrvatskih kulturnih radnika u<br />
Topuskom 1944., a od nekolicine preživjelih<br />
osnovao je Hrvatski kulturni klub u Zagrebu<br />
1990. Po završetku rata, kao umjetnički direktor<br />
Jadran filma, otišao je o svom trošku studirati<br />
filmsku režiju u Prag, »učiti zanat« objasnio<br />
je za list Vila Velebita. Poslije je studirao<br />
i u Berlinu. Uz igrane filmove Kameni horizonti<br />
(1953.), Naši se putevi razilaze (1957.) i najuspjeliji<br />
Pustolov pred vratima (1961.) po drami Milana<br />
Begovića, režirao je dvadesetak dokumentarnih<br />
filmova. Za film Plitvička jezera (1955.)<br />
dobio je u Berlinu nagradu Srebrni medvjed,<br />
što je bila prva međunarodna nagrada za film<br />
hrvatske kinematografije. Dokazao se i kao<br />
jedan od glavnih organizatora naše kinematografije.<br />
Uz to što je bio umjetnički ravnatelj<br />
Jadran filma, direktor Zagreb filma, jedan je<br />
od organizatora i slavnog Studija crtanog filma.<br />
Bio je dugogodišnji predsjednik Društva filmskih<br />
radnika Hrvatske. Jedan je od istaknutih<br />
Ličana, koji su 300. obljetnicu oslobođenja<br />
Like od Turaka, obilježili osnivanjem fonda<br />
Lički fond popa Marka Mesića. Na njihov poticaj<br />
tadašnja JAZU (sada HAZU) organizirala<br />
je u Gospiću 1990. obilježavanje iste obljetnice<br />
prigodnom proslavom i simpozijem na<br />
koji je dovela dvadesetak akademika. Oni su<br />
u Domu kulture, pred prepunom dvoranom,<br />
održali simpozij sa sedam referata. Osmi referat,<br />
o povijesti Gospića, održao je dr. Ante<br />
Rukavina. Poslije referata slijedio je koncert<br />
u kojem su sudjelovala prva imena hrvatske<br />
koncertne elite i to Ličani: pijanist Vladimir<br />
Kranjčević, violinist Goran Končar, pijanistica<br />
Mira Flies – Šimatović (lička snaha) i<br />
glumica Ana Karić. Ovaj Fond je bio kratkog<br />
vijeka jer je uskoro počeo rat, pa su dokumentacija<br />
i prikupljena sredstva predana Fondu za<br />
obranu. Početkom rujna 1991. nakon topničkih<br />
i drugih napada na Gospić, u Zagrebu<br />
je osnovan Hrvatski zavičajni klub Gospićana,<br />
s glavnom svrhom pružati svekoliku pomoć<br />
napadnutom zavičaju. Inicirao je snimanje<br />
filma o agresiji na Hrvatsku i spaljenim ličkim<br />
katoličkim crkvama Zvonici Like. Htio je da<br />
i međunarodna javnost sazna što se događa<br />
kod nas. Članovi kluba Gospićana predvođeni<br />
predsjednikom Antom (Slavkom)<br />
Asićem prijedlog su rado prihvatili, a kad je<br />
285
Change language