Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Broz<br />
postoje brojna nagađanja. Navodno je rodne<br />
Pećane nakon Drugog svjetskog rata posjetila<br />
samo jednom u društvu s Titom, a domicilno<br />
joj je stanovništvo zamjeralo izostanak interesa<br />
za Pećane pa i za obiteljsku kuću koju<br />
nikad nije obnovila.<br />
LIT.: Žarko Jokanović: Nada Budisavljević: Moja sestra<br />
Jovanka Broz, Laguna, 2015. – https://bs.wikipedia.<br />
org/wiki/Jovanka_Broz. – http://banija.rs/novosti/<br />
drustvo/13902-licki-pecani-zaboravljeno-jovankino-selo.<br />
html?fb_comment_id=910790699002360_912854315462<br />
665#f9f87550c8cd44 I.M.<br />
BROZ, Žakan (Kacitić, Kolunić), svećenik<br />
i tiskar, (oko 1460. – iza 1518.).<br />
Prepisivač glagoljskog kodeksa iz 1486.<br />
po kojemu je isti nazvan Kolunićev zbornik.<br />
Prepisao ga je u Lici, u Gackoj župi, u<br />
mjestu Kneža Vas, za Leonarda, gatačkog<br />
vikara. Kodeks, uvezan u knjigu, sastoji se<br />
od dva dijela: Korizmene propovijedi i kratkoga<br />
traktata o Sedam smrtnih grijeha. U<br />
dvije bilješke zapisano je, bosansko-ćirilskim<br />
slovima i njegovo ime u obliku Broz<br />
žakan, z Bužan od Kacitić z Dubovika. Iz teksta<br />
je vidljivo da je pisao glagoljicom i bosančicom,<br />
a kako je 8. XII. 1505. imenovan<br />
rapskim javnim bilježnikom očito je pisao<br />
i latinicom i znao dobro hrvatski i latinski<br />
jezik. Iz oskudnih povijesnih vrela saznajemo<br />
da mu se otac zvao Tomaš, da je 1505.<br />
bio svećenik u Buškoj župi i da je poučavao<br />
i pripremao đake za svećeničko zvanje. Bio<br />
je vezan za Anža Frankopana Brinjskoga.<br />
Kolunići su se u XV. stoljeću doselili u<br />
Bužane iz Pseta i bilo ih je u Duboviku<br />
dvadesetak kuća Kacitića. Kulundžić (1960.)<br />
ga povezuje s hrvatskim prvotiskom (Misal<br />
po zakonu rimskoga dvora, 1483.) iščitavajući<br />
njegovo ime u slijepom tisku. Mance<br />
(2013.), na temelju istih pretpostavki, navodi<br />
da je bio važan sudionik (tiskar, slagar)<br />
izrade Misala iz 1483. u kosinjskoj tiskari.<br />
Njegovim je imenom imenovana jedna od<br />
gospićkih ulica.<br />
LIT.: Zvonimir Kulundžić: KOSINJ kolijevka štamparstva<br />
slavenskog juga, Zagreb, 1960. (vlastita naklada) – Misal<br />
po zakonu rimskoga dvora (pretisak), Mladost, Institut za<br />
znanost o književnosti Filozofskoga fakulteta Sveučilišta u<br />
Zagrebu, Zagreb, 1971. – Petar Runje: Tragom stare ličke<br />
povijesti, Matica hrvatska Ogulin, 2001. – Ivan Mance:<br />
Kosinj Izvorište hrvatske tiskane riječi, Redak, Split, 2013.<br />
I.M.<br />
BUDAK, Divko, jugoslavenski narodni<br />
heroj, (Karlobag, 24. II. 1897. – Zagreb, 14.<br />
VII. 1941.)<br />
Osnovnu školu završio je u Karlobagu.<br />
Gimnaziju je pohađao u Sušaku, a trgovačku<br />
školu u Ljubljani. Lijevo orijentiran, bio je<br />
vrlo aktivan u radničkim nemirima, a istaknuo<br />
se vatrenim govorima pred prve parlamentarne<br />
izbore za Ustavotvornu skupštinu<br />
Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1920.<br />
Član KPJ postao je 1921. i sav se posvetio<br />
partijskim aktivnostima. Od 1927. do 1932.<br />
živio je u Perušiću gdje je otvorio malu trgovačku<br />
radnju koja je zapravo bila paravan za<br />
političko djelovanje. S obzirom da je dobro<br />
poznavao političke prilike u Lici i Hrvatskom<br />
primorju, lako se povezivao s istomišljenicima<br />
i radio na stvaranju ilegalnih partijskih<br />
organizacija. Imao je i dosta utjecaja na rad<br />
gospićkih komunista gdje se povezao s u to<br />
vrijeme aktivnim gimnazijskim profesorom<br />
Akifom Šeremetom. Kako njegova komunistička<br />
djelatnost nije promakla policijskim<br />
60
Change language