Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Brkljačić<br />
BRKLJAČIĆ, Karlo (Kacan), seljak, političar,<br />
narodni zastupnik HSS-a, (Trnovac,<br />
1869. – Trnovac, 9. IV. 1936.)<br />
Čitav život proveo je u rodnom selu. Iako<br />
je pohađao samo osnovnu školu, isticao se<br />
osobitom bistrinom što se vidi iz njegovih<br />
novinskih članaka. U Prvom svjetskom ratu<br />
bio je solunski dragovoljac, tj. pristupio je srbijanskoj<br />
vojsci i odlikovan je Karađorđevom<br />
zvijezdom. Kao politički sljedbenik braće<br />
Radić postao je član HSS-a, a voljom naroda<br />
bio je više puta biran u Općinski odbor u<br />
Smiljanu, jer je Trnovac bio u sastavu smiljanske<br />
općine. Bio je i zastupnik kotara Gospić<br />
na listi Hrvatske republikanske seljačke<br />
stranke 1921. Za zastupnika je biran sve do<br />
1935. Živeći u nacionalno mješovitoj sredini<br />
(općina Smiljan), teško je podnosio nepravde<br />
i nacionalno ugnjetavanje Hrvata, zato je<br />
brojne političke i socijalne članke objavio u<br />
Ličkom Hrvatu glasilu Hrvatske Republikanske<br />
Seljačke Stranke (1922. – 1924.). i Ličkoj slozi<br />
(1934). Takve članke objavljivao je i u drugim<br />
publikacijama. Bio je mirotvorac, protivnik<br />
uzvraćanja »istom mjerom«. Iako se zbog<br />
svojih republikanskih uvjerenja sukobljavao<br />
i sa sreskim vlastima u Gospiću, dosljedno je<br />
zastupao hrvatske interese, držao rodoljubne<br />
govore, pisao oštre antirežimske članke i zato<br />
je bio opasan. Neposredno nakon Brušanskovelebitskog<br />
ustanka, 7. IX. 1932., Brkljačić<br />
je osudio one koji su to djelo počinili, ali je<br />
nakon surove odmazde nad cjelokupnim žiteljstvom<br />
Velebita i podvelebitskog kraja promijenio<br />
mišljenje. Lika je ostala bez radikalnih<br />
Hrvata, jedni su otišli u emigraciju, drugi su<br />
završili u zatvorima, pa su na svibanjskim izborima<br />
1935. svi Hrvati glasovali za Hrvatsku<br />
seljačku stranku. Ipak, zbog krivotvorenja<br />
izbornih rezultata Karlo Brkljačić nije postao<br />
narodni zastupnik za izborni kotar Perušić. To<br />
je izazvalo mirne prosvjede seljaka iz Žitnika i<br />
Pazarišta i žandarsko krvoproliće u Gospiću.<br />
Iako se Brkljačić povukao iz politike i imao<br />
74 godine trebalo ga je likvidirati kao simbola<br />
otpora velikosrpskoj politici. To je bila odluka<br />
četničke organizacije u Gospiću, izvršitelj<br />
zločina bio je njihov član, kriminalac i bivši,<br />
desetgodišnji robijaš Stipan Pejnović – Peina<br />
(zvan i Balijan) iz Smiljana (Bogdanić). Na<br />
Veliki Četvrtak 9. IV. 1936., oko 17 sati, Pejina<br />
je sačekao Kacana blizu središta Trnovca i<br />
ubio ga iz revolvera. Brkljačićeva smrt potresla<br />
je Liku i čitavu Hrvatsku. Novine Lička<br />
sloga bilježe da su u svim hrvatskim crkvama<br />
održane mise zadušnice i komemoracije, na<br />
sprovodu u subotu 11. IV. 1936. bilo je više<br />
od 10.000 ljudi iz čitave Like, došle su glazbe<br />
iz Gospića i Otočca, nošeno je 40 vijenaca,<br />
bilo je nazočno više od 30 zastupnika HSS-a,<br />
brojna seljačka zastupstva iz raznih krajeva<br />
Hrvatske, od pokojnika se oprostilo 9 govornika,<br />
među kojima i dr. Augustin Košutić,<br />
zastupnik dr. Vlatka Mačeka, predsjednika<br />
HSS-a. Čak je i komunist Jakov Blažević o<br />
Karlu Brkljačiću govorio kao o poznatom,<br />
mirnom čovjeku i radićevcu. U hrvatsku povijest<br />
ušao je kao najveći moralni autoritet među<br />
ličkim Hrvatima svoga doba, a kao politička<br />
56
Change language