Leksikon_Licana

Šulentić
objavljivanih u Lovačkom vjesniku, svojevremeno vrlo
popularna među lovcima. – Na šumarskim i lovačkim
stazama, Vlastita naklada, Slavonski brod, 1988. Opsežna
knjiga autobiografskog karaktera u kojoj su oslikani svi
slojevi društva obiju Jugoslavija; od najviših državničkih
ličnosti do siromašnog ličkog seljaka, a sve to kroz druženje
s ljudima u lovu, šumarstvu i drvnoj industriji u koju
je ulagao dosta napora da je osuvremeni. Jezik je osebujan,
slikovit i predstavlja neku vrstu mješavine hrvatskog i
srpskog jezika s podosta turcizama.
1976. ITŠD Hrvatske Povelju i zlatnu medalju
za društvenu i stručnu suradnju i unapređenje
šumarstva i drvne industrije Hrvatske.
Osim brojnih stručnih članaka s područja
šumarstva i lovstva, napisao je i dva beletristička
djela, oba usko vezana uz njegovu
struku. Kao pisac stručnih članaka prvi put
se javio u Šumarskom listu 1941. i od tada pa
do kraja života stalno je surađivao u sličnim
časopisima stručnim i beletrističkim tekstovima,
naročito u Lovačkom vjesniku za koji je
prvi prilog napisao 1951.
DJELA: Državna šumska režija i stanje u kojem se nalazi,
ŠL 1941., str. 435 – 440. – Prilog unapređenju proizvodnje
sandučara, ŠL 1951., str. 255 – 262. – Upotreba i raspored
strojeva u proizvodnji sanduka, ŠL, 1951., str. 373 – 378.,
1952., str. 264 – 276. – Nešto o opasnosti od divljih svinja,
LV, 1951., LX, 8, str. 123 – 126. – Beljski jelen, LV 1952.,
LXI, 9, str. 203 – 204. – Provjeravanje procjena industrijskih
sječa, ŠL, 1956., str. 170 – 183. – Kako sam bonitirao lovišta
karlovačkog kotara, LV, 1958/59, LXVII, 2/3, str. 39 – 45. –
Odnos prema javnim podsadima srna u NRH, ibid, br. 8,
str. 201 – 202. – Osvrt na čl. 37 i čl. 6 Zakona o lovstvu, LV,
1958/59, LXVII, 10/II, str. 287. – Nešto o organizaciji lova na
medvjede, LV, 1961/62., LXX, 7/8, str. 162 – 164. – Nije lako
postati lovac, LV, 1962/63, LXXI, 5/6, str.129. – Gospodarenje
šumama Like i Gorskog kotara, ŠL, 5 – 6, 1964. – Lovišta na
Cresu i Lošinju, LV, 1964/65, LXXIII, 12, str. 252 – 254. –
Lovstvo u našim uslovima, LV, 1965/66, LXXIV, 11, str. 254
– 257. – Što treba očekivati od lovnoprivredne osnove, ibid.,
6, str. 115 – 116. – Stari dvorac u Tikvešu, ibid, 1, str. 29. –
Da li se ostvarilo ono što smo očekivali od lovstva, ibid, 12,
str. 294 – 298. – Ekonomskofinancijska osnova gospodarenja
kao sastavni dio šumsko privredne osnove, ŠL, 1967,
str. 311 – 319.
KNJIGE: Priroda i ljudi, Lovačka knjiga, Zagreb,
1968. Zbirka priča uglavnom o lovu i divljači, mahom
LIT.: J. Borošić: ŠIS, Zemun, str. 13, III – A. Kauders: Šum.
bibliografija, I, str. 171, II, str.11, 116, 137, 145, 152, 221, 313,
314, 340, 353, 362 – isti: Nova knjiga lovačke beletristike,
LV, 1968/69, LXXVII, 8, str. 232 – Zbornik Vinkovci, 1974.
str. 548 – O. Piškorić: Na šumarskim i lovačkim stazama
(knjiga F.Šulentića), LV, 1988, XCVII, 12, str. 460; isti: ŠL 9
– 10, 1988, str. 459 – 460 – J. Karakaš: Svijet viđen kroz lov
i šumarstvo, Vila Velebita, Zagreb, 5 (1996.) br. 43, str. 16 –
Internet, Ferdinand Šulentić, Hrvatsko šumarsko društvo,
Imenik hrvatskih šumara, 2006. J.K.
ŠULENTIĆ, Zlatko, slikar, (Glina, 16. III.
1893. – Zagreb, 9. VII. 1971.).
Djetinjstvo je proveo u Glini gdje mu
je bio zaposlen otac (liječnik podrijetlom
iz Lovinca). Često je s ocem (zbog prirode
očeva posla) obilazio sela pokupskog kraja,
krstario malim mjestima koja su polako
počela gubiti izgled patrijarhalnih oaza
starinskog načina života. On je ta sela i krajolike
promatrao i doživljavao očima dječaka iz
dobro situirane liječničke obitelji i otud mu
je najvjerojatnije ostala ljubav prema pejzažu,
sklonost prema zemljanim bojama, sposobnost
da u pamćenju dugo zadrži određeni
krajolik do najsitnijih detalja i da ga u bilo
koje vrijeme naslika u svom ateljeu. Godine
1910. polazio je tečaj crtanja (večernji akt)
na Visokoj školi za umjetnost i umjetnički
obrt u Zagrebu, a iduće godine upisao se na
akademiju u Münchenu, čuvenu münchensku
školu, gdje je uz Ljubu Babića, a nakon
toga Josipa Račića, Miroslava Kraljevića i
Vladimira Becića, predstavljao iznimno
kvalitetnu hrvatsku školu. Ova će petorica
slikara postati najznačajniji predstavnici
hrvatskog modernog slikarstva. Tu je studirao
do 1914. kod istaknutih likovnih pedagoga
H. Knirra, L. Hertericha, H. Wölffina,
290