Leksikon_Licana

Varićak
DJELA: Niz znanstvenih rasprava iz područja histologije i
embriologije, koja su objavljena u u mnogim našim i stranim
znanstvenim časopisima. Spominjemo: Razvoj mlina
kokoši, 136/6, 174 – 409 – Bojadisanje granula mastocita
hemalaunom, 1940./10, 538 – 540. – O građi trahejalnih
prstenova kokoši, 1940./10, 627 – 633. – O nekim opažanjima
na epidermi domaćih životinja. 1941/11, 189 – 200.
– Izpitivanja odnosa žliezda u koži nekih domaćih životinja
prema plazmal-reakciji. 1943/13, 1 – 8 – Osvrt na metode
rada kod izvađanja plazmalne reakcije i njezino značenje.
1943/13, 347 – 357 – Višeslojni izoprizmatični epitel,
1943/13, 415 – 417. – O naročitim tvorevinama na paraplacentarnom
području plodnog mjehura psa. 1946/16, 1
– 7. – Mogućnost iskorištavanja inzularnog aparata tune
(Orcynus (thunnnus) thynnus L u našoj farmaceutskoj industriji,
1946/16, 90 – 101 – Smola bora kao nadomjestak za
kanadski balzam u histološkoj tehnici. 1947/17., 195 – 198
– Intrahepatalne prigušne vene u jazavca. 1948/18, 243 –
246 – Imade li ganglijskih stanica u stijenci uterusa domaćih
sisavaca. 1950/20, 370 – 375 – Osvrt na probleme limfnih
čvorova kod ptica. 1954/24, 222 – 225 i mnoštvo drugih.
LIT.: Č. P. (Č. Prica): Istaknuti Ličani – Dr. Teodor
Varićak, Ličke novine br. 10/1953., 3. – H. Gomerčić:
Akademik Teodor Varićak (1907.-1977.), u: Zaslužni
hrvatski veterinari II., Zagreb, 2003., 63 – 67. – T. Varićak:
Zavod za anatomiju, histologiju i embriologiju, u 50 godina
Veterinarskog fakulteta u Zagrebu 1919. – 1969., Zagreb,
1969., 271., 766. i 826. – Bibliography of Veterinarski arhiv
1 – 60 (1931. – 1990.) Journal of the Faculty of Veterinary
Medicine, University of Zagreb, Croatia, Zagreb, 1994.,
Poglavlja od 1/17 – 19/981., 377. – Hrvatski leksikon, II.,
(L – Ž), Zagreb, 1997., 623. A.T.
VARIĆAK, Vladimir, matematičar svjetskog
glasa, akademik, (Švica kraj Otočca, 26.
III. 1865. – Zagreb, 17. I. 1942.).
Treći je od devetero djece Mihajla, austrougarskog
časnika iz Kosinja i Petre r. Pražić
s Korduna. Djetinjstvo je proveo u Otočcu i
Sisku. Osnovnu školu i dva razreda građanske
škole pohađao je u Sisku, dva razreda realke u
Petrinji, a dva u Zagrebu, gdje je maturirao s
najvišim ocjenama. Studij matematike i fizike
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu upisao
je kao »izvanredni slušač«, zato što nije imao
gimnazijsku maturu, a svoju realnu maturu
dopunio je 1889. ispitom iz latinskog jezika i
propedeutike. Apsolvirao je 1887., profesorski
ispit iz matematike i fizike položio 1888.,
doktorirao 6. I. 1891. s disertacijom o nožišnim
krivuljama, habilitirao 11. VI. 1895. i to
za algebarsku analizu i sfernu trigonometriju.
Pedagoški rad započeo je 1888. na zemunskoj
realci, iduće godine premješten je u Bakar, u
zagrebačku realku 1891., a na realku u Osijeku
1892. Tu se oženio Albinom r. Katičić. Na
Filozofskom fakultetu u Zagrebu dodijeljena
mu je 1895. »venia legendi« za algebarsku
analizu i sfernu trigonometriju. Profesorom
na donjogradskoj gimnaziji u Zagrebu
imenovan je 1896., učiteljem fizike i mehanike
na tek otvorenoj Šumarskoj akademiji
u Zagrebu 1898., a suplentom – matematičarem
na Filozofskom fakultetu u Zagrebu
1899. Dne 11. XII. 1899. imenovan je izvanrednim,
a 11. XI. 1902. redovitim profesorom
matematike. Na osobni zahtjev umirovljen
je 11. IX. 1936., ali do svoje smrti ostaje
honorarni profesor. Na Filozofskom fakultetu
bio je dekan 1904./1905., rektor Zagrebačkog
sveučilišta 1921./1922., prorektor 1928./29.
i 1931./1932. Bio je član JAZU u Zagrebu
(danas HAZU), dopisni član Srpske akademije
nauka u Beogradu i Česke společnosti
nauka u Pragu, počasni član Hrvatskog prirodoslovnog
društva i Jugoslavenskog matematičnog
društva. Od ostalih priznanja ističe
se diploma Fizičko-matematičkog društva
Univerziteta u Kazanju (SSSR), koju je dobio
318