Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Tomljenović<br />
hrvatskom pjesništvu druge polovice XX.<br />
st. Različite, od reda pretkršćanske i antičke<br />
mitološke reminiscencije te tematiziranje<br />
duševnih i egzistencijalnih stanja odlike su<br />
potonjih zbirki (Dosegnuti ja, 1956.; Traženje<br />
bivstva, 1969.; Vraž je oko, 1986.; Povratak u<br />
postojbinu duha, 1997.). Erotske je teme razrađivao<br />
u vitalističkoj ljubavnoj lirici (Budni<br />
faun, 1960.; Revolucionarni kalendar, 1965.;<br />
Sunčeva djevica, 1989.). U domoljubnoj i zavičajnoj<br />
poeziji stvarao je, u razvijenoj retorici,<br />
kult tradicije i epsku viziju nacionalne<br />
povijesti (Hrvatsko more, 1969.; Zemlja banova,<br />
1987.; Hrvatska, ljubavi moja, 1990.; Zemlja<br />
obećana, 1998.). U iznimno razgranatu opusu<br />
s više od 50 knjiga izdvajaju se i žanrovski<br />
hibridna prozna djela, uglavnom putopisnoesejistička,<br />
u kojima su fikcionalni i mitski<br />
događaji isprepleteni s lirskim nadahnućem<br />
(Zemlja gluhih zmija, 1993; Ples ždralova, 1997.;<br />
San o Irskoj, 1997.), a napose opsežni pikarski<br />
fantastično-putopisni roman o Marku<br />
Polu, Tajanstvena ruža (I–II, 2004.). Ostala<br />
djela: Bosnom ponosnom (1994.), Slavonijom,<br />
zemljom plemenitom (1994.), Ledenjak iznad<br />
Lake Louise (2003.), Zemljom Humskom<br />
(2004.), Krbavski vuk (2005.) i dr. Nakon<br />
zabrane javnog djelovanja tek se 1986. pojavila<br />
u Zagrebu njegova prva zbirka pjesama<br />
Vraž je oko. Tijekom izolacije u domovini<br />
putovao je ususret hrvatskom iseljeništvu<br />
čijom su zaslugom objavljene brojne njegove<br />
knjige proze i poezije. Na prijedlog Hrvatske<br />
akademije Amerike bio je 1982. kandidiran<br />
za Nobelovu nagradu. U demokratskoj<br />
je Hrvatskoj za svoje zasluge u promicanju<br />
kulture i domoljublja tri puta odlikovan.<br />
Iako samo podrijetlom Ličanin, u svom se<br />
kulturnom i književnom djelovanju često<br />
povezivao s Likom, najprije kao glavni urednik<br />
Ličkih novina (1953. – 1954.) u kojima je<br />
objavljivao svoje književne radove i ispisivao<br />
književne, povijesne i likovne prikaze,<br />
do suradnje s Ogrankom Matice hrvatske u<br />
Gospiću koja mu je 1968. objavila pjesničku<br />
zbirku Zir.<br />
LIT.: Hrvojka Mihanović-Salopek: Sudbina Zlatka<br />
Tomičića kao sudionika hrvatskoga proljeća i njegova<br />
putopisna proza, Zbornik Dani hvarskog kazališta, gl. ur.<br />
Nikola Batušić, Zagreb -Split, HAZU – Književni krug,<br />
2007., str. 469 – 488. – Hrvatsk enciklopedija, I.M.<br />
TOMLJENOVIĆ, Ana, dipl. ekonomistica<br />
i publicistica, (Kastav kod Rijeke, 28. VII.<br />
1938.).<br />
Kći je Vjenceslava Tomljenovića, učitelja<br />
iz Smiljana, i Ivke (Seke) rođ. Peitel iz<br />
Gospića. Djetinjstvo i dio mladosti provela<br />
je u Smiljanu i Gospiću. Osnovnu školu<br />
pohađala je u Smiljanu, a gimnaziju u<br />
Gospiću i Zagrebu, gdje živi od 1953. Na<br />
Ekonomskom fakultetu u Zagrebu diplomirala<br />
je 1961. Radila je u svojoj struci na<br />
poslovima marketinga, vanjske trgovine,<br />
bankarstva i financija. Iz ljubavi prema<br />
ličkom zavičaju, bavila se memoaristikom<br />
i povijesnom literaturom. Desetljećima je<br />
istraživala povijest Like, osobito Smiljana<br />
i Gospića, te živote značajnih osoba koje<br />
su potekle iz Like. U Domovinskom ratu<br />
angažirala se u Lika fondu koji su organizirali<br />
Gospićani iz Zagreba, radi pružanja<br />
pomoći zavičaju. Glavnina njezine<br />
novinarske aktivnosti vezana je za novine<br />
i kasnije časopis Vila Velebita, list Like i<br />
299
Change language