Leksikon_Licana

Božičević
narodnyj list’, 1840., 26). Otada se zauzima
za ćirilicu i slavenosrpski jezik. Promicao je
Vukove knjige pjesama te skupljao pretplatu za
Dragoljub, Zimzelen i Letopis Matice srpske.
Vodio je prepisku s Lj. Gajem i S. Vrazom.
Za kazališne potrebe prevodio je s češkog.
Pjesmama, člancima i polemikama surađivao
je u publikacijama Srbska novina (1838.,
1839.), Danica ilirska (1839., 1840.), Letopis
Matice srpske (1840. – 1843.), Serbskij narodnyj
list’ (1840. – 47.), Peštansko budimskij skoroteča
(1842.), Podunavka (1843., 1856.), Dragoljub
(1845., 1846.), Zimzelen (1847., 1848.), Neven
(1852., 1854., 1855.), Godišnjak (1855., 1860.),
Serbskij dnevnik (1859.), Glasonoša (1862.), Danica
(1864. – 66., 1868., 1869.), Matica (1868., 1869.)
i dr. Pjesmama je zastupan u više čitanki i
antologija srpske poezije. U rukopisnom odjelu
Matice srpske u Novom Sadu čuvaju se tri
manje zbirke Borojevićevih pjesama i jedna
zbirka pjesničkih koncepata. — Bio je zapažen
pjesnik predbrankovske epohe (M. Leskovac).
DJELA: Dobrodošlica svetlomu banu Josipu baronu Jelačiću
Bužinskomu, na sretni povratak iz Beča 1850. Zagreb
1850. — Ženitbenoj svečanosti gospodina Josipa barona
Maroičića pl. od Madone del Monte i gospodične Janje plem.
Vrancsijany. Rijeka 1852.
LIT.: J. Ignjatović: Pogled’ na kn’ižestvo. Serbskij lětopis’,
31(1857) 96, str. 154–156. — N. Begović:Slovo na parastosu
pokoj. Nikole Borojevića l. aprila 1872. Srbsko-dalmatinski
magazin, 30(1873) str. 103–109. — M. Đ. Miličević: Pomenik
znamenitih ljudi u srpskog naroda novijeg doba. Beograd
1888, 42–44. — N. Boroević, pesnik srpski. Golub, 18(1896)
2, str. 18–19. — A. Gavrilović (A. G.): Branko i Borojević.
Kolo, 1902, IV/12, str. 715–717. — Isti: Devet priloga istoriji
srpske književnosti u devetnaestom veku. Godišnjica Nikole
Čupića, 24(1905) str. 127–166. — N. Andrič: Zaboravljeni
apsolutistički književnici. Hrvatska, 1906, 19, str. 1–3. — M.
Medić: Nikola Borojević. Narodne novine, 72(1906) 153, str.
3. — Literarne valute Karlovca. Ibid., 99(1933) 11, str. 2–4.
— M. Leskovac:Dokumenti o Nikoli Borojeviću. Zbornik
Matice srpske za književnost i jezik, 1(1953) str. 181–184.
— T. Petrović: Odlomci iz autobiografije Nikole Borojevića.
Ibid., 9–10(1961–62) str. 182–185. — M. Radeka: Gornja
Krajina. Zagreb 1975, 343. — I. Mamuzić: Hod po mukama
Nikole Borojevića. Zbornik Matice srpske za književnost i
jezik, 1976, XXIV/2, str. 350–358.
Karmen Milačić (1989)
Preuzeto iz: http://hbl.lzmk.hr/clanak.aspx?id=2471
BOŽIČEVIĆ, Ivan, književni kritičar,
(Križpolje, 29. X. 1955.).
Prva dva razreda osnovne škole završio
je u rodnom mjestu, a ostale u Zagrebu.
Nakon osnovne škole upisao se u Školu za
cestovni promet koju je završio 1975. Iste
godine upisuje studij jugoslavistike i komparativne
književnosti na Filozofskom fakultetu
u Zagrebu. Komparatistiku je diplomirao, a
jugoslavistiku apsolvirao. Književnom kritikom
počeo se baviti 1980. objavljujući osvrte
u relevantnim hrvatskim književno-kulturološkim
časopisima, revijama i listovima,
prateći produkciju suvremene hrvatske književnosti.
Objavljivao je u Republici (1980. – 81.,
1983. – 84., 1986. – 87, 1989. – 2000., 2003.),
Quorumu (1985. – 91.), Kolu (1993. – 94, 1998.,
2000.), Oku (1982. – 83., 1990. – 91.), Vijencu
(1994., 1999.), Dubrovniku (1981. – 82., 1984. –
85., 1994. – 95.) Književnoj Rijeci (1996. – 97.,
1999. –2000.), Hrvatskom slovu (1995. – 2007.),
Dometima (1981.), Gordoganu (1981.). Istri (1980.),
Novoj Istri (1997. – 98.), Pitanjima (1980., 1982.
– 83.) Osamdesetih godina recentnu hrvatsku
književnost pratio je, prikazivao i analizirao i
u srpskoj periodici: Književna reč (1981., 1984. –
90.), Književne novine (1985. – 87.), Delo (1981. –
84.), Savremenik (1985.), Književna kritika (1985.,
1988.), Polja (1982.), Letopis Matice srpske (1982.
– 84., 1988. – 91.), te bosanskohercegovačkoj:
Odjek (1983. – 91.), Izraz (1983.), Život (1985.),
Književna revija (1981. – 90.). Od 1985. do 1991.
bio je član uredništva časopisa i biblioteke
Quorum. Godine 1995. tri mjeseca je uređivao
stranice književnosti u novopokrenutom tjedniku
za kulturu Hrvatsko slovo, a od kolovoza
2001. ponovo je urednik tih stranica. Član
je Društva hrvatskih književnika i Hrvatske
zajednice samostalnih umjetnika. Objavio je
dvije knjige kritika: Čitateljev svjedok (1996.)
u kojoj »…gotovo isključivo piše o pjesničkim
zbirkama pa je zato u ovu svoju knjigu
i uvrstio 47 kritika o suvremenim hrvatskim
pjesnicima. Sabrao je kritike hrvatskih
pjesnika sviju naraštaja čija su djela objavljena
51