Leksikon_Licana

Turić
1904. – 05.) – Srijemske novine, Vukovar, (1897.)
– Hrvatstvo, Zagreb, (1906.) – Pokret, Zagreb,
(1906. – 07., 1910.) – Zvono, Zagreb, (1908.) –
Hrvatski pokret, Zagreb, (1911. – 14.) –
Napredak Kalendar, Sarajevo, (1912.) – Hrvatski
učiteljski dom, Zagreb, (1908. – 09., 1911.,
1914., 1918.) – Školski vjesnik, Sarajevo, (1894.,
1906.) –Franjevački glasnik, Sarajevo, (1885.) –
Slovenski učitelj, Ljubljana, (1901.) – Popotnik,
Ljubljana, (1905., 1925., 1936.) – Kršćanska
škola, Zagreb, (1904.) – Hrvatska, Zagreb,
(1886., 1906.) – Mladi Istranin, Opatija, (1909.)
– Strossmayer Kalendar, Zagreb, (1912.) –
Hrvatsko kolo, Zagreb, (1912.) Obzor, Zagreb,
(1913.) – Glas Banije, Petrinja, (1914.) –
Kalendar Narodne obrane, Osijek, (1926.) –
Jugoslavenski list, Sarajevo, (1926.) – Savremenik,
Zagreb, (1905., 1908. – 09., 1911., 1913.,
1915., 1918.) – Beogradske novine, Beograd,
(1917.) – Hrvatska njiva, Zagreb, (1917. – 18.)
– Omladina, Zagreb, (1918., 1928.) Vjesnik
Županije virovitičke, Osijek, (1918.) – Riječ SHS,
Zagreb, (1919.) – Jugoslavenska njiva, Zagreb,
(1918. – 20.) – Sloboda, Zagreb, (1919.) Agramer
Tagblatt, Zagreb, (1919.) – Seljačka snaga,
Zagreb, (1920.) –Gospodarski list, Zagreb,
(1920.) – Učitelj, Zagreb, (1920.) – Kmetijski list,
Ljubljana, (1920.) – Trezvenost, Beograd,
(1920.) – Slobodna tribina, Zagreb, (1921.-22.)
– Naša deca, Beograd, (1921.) – Selo, Beograd,
(1921., 1927.) – Riječ, Zagreb, (1921., 1924.) –
Slobodna tribina, Zagreb, (1922. – 23.) –
Prosvetni glasnik, Beograd, (1922. – 23.) –
Jedinstvo, Zagreb, (1922.) – Učiteljski tovariš,
Ljubljana, (1923.) – Glasnik profesorskog društva,
Beograd, (1923. – 24., 1926. – 27., 1934.,
1938.) – Novosti, Zagreb, (1923., 1926.) –
Narodna prosveta, Beograd, (1920., 1923. – 24.,
1926., 1928., 1932.) – Narodna odbrana,
Beograd, 1927.) – Koprive, Zagreb, (1924.) –
Uz gajatelj, Sarajevo, (1924.) – Narodno kolo,
Zagreb, (1913., 1926. – 27.) – Nova Evropa,
Zagreb, (1926.) – Hrvatski radiša, Zagreb,
(1927.) – Mladi radiša, Zagreb, (1927.) – Pokret,
Šibenik, (1927. – 28.) – Pregled, Sarajevo,
(1928.) – Seljačko sveučilište, Zagreb, (1930.) –
Narodni gospodar, Zagreb, (1930.) – Narodni
napredak, Zagreb, (1930., 1935. – 37.) –
Kalendar Selo, Zagreb, (1930.– 33.) – Lički
kalendar, Zagreb, (1936.) U književnosti se
prvi put javio 1880. kao mlad učitelj u
Šenoinu Vijencu pripovijetkom Na selu, no
bojeći se zajedljivih opaski slavnog pisca,
potpisao se imenom svoga pokojnog brata
Mirka. Bila je to tipična idilična romantična
seoska novela kakve su se inače objavljivale
po tadašnjim časopisima, a njeno objavljivanje
za Turića je značila velik poticaj pa
nastavlja, uz stručne pedagoške radove, pisati
i beletristiku. Objavljivao je u Hrvatskoj vili,
Balkanu, Nadi, Vijencu, Savremeniku, Prosvjeti…
Bio je uvjeren da književnim beletrističkim
radom može puno pridonijeti osvješćivanju
hrvatskog naroda, posebno ličkog seljaka,
koji je upravo izišao ispod militarističke stege
Vojne krajine pa se našao kao zatečen, nepripremljen
za novonastalu situaciju. Toj težnji,
obrazovanju i osvješćivanju naroda, posvetio
se cijelim svojim bićem i kao učitelj i kao
književnik. Međutim, nije shvatio ili nije bio
svjestan da književnost ne trpi diktate ma
kako oni plemeniti bili. I upravo zbog naglašene
tendencioznosti njegov cjelokupni književni
opus nema onu umjetničku snagu
kakvu je mogao imati jer je Turić bio izraziti
pripovjedački talent. Njegov književni opus
mogao bi se podijeliti na tri područja: pripovjedački
(novelistički), opus priča, crtica i
pjesama za djecu, te opus kratkih i poučnih
radova. Na području stvaralaštva za djecu
nije ostavio dubljeg traga. Objavljivao je
najčešće u Smilju i to u razdoblju od 1884. do
1887. Uglavnom su to bile pjesme i priče s
izrazitim naglaskom na dobroti, poštenju,
poštivanju starijih… Pjesme Ne hvali se i
Nikičina molitva ušle su u ondašnje pučkoškolske
čitanke. Književni rad za djecu nije mu
ni cjelovit ni zaokružen tako da se o tom
segmentu njegova književnog stvaralaštva ne
može dati neki konkretni sud. Iz njegova
311