Leksikon_Licana

Derossi
pjesama – Zir Zlatka Tomičića, Tisuću konjanika
Ranka Šimića i Kamen Krekovače Jovana
Price te Lički kalendar 1968.) i postavila šest
spomen-ploča hrvatskim odličnicima (u
Gospiću: Josipu Draženoviću, Vjenceslavu
Novaku, Budi Budisavljeviću, Juri Turiću
i Miroslavu Kraljeviću, a u Vrhovinama
Silviju Strahimiru Kranjčeviću). Njen je rad
u Gospiću zabranjen 31. prosinca 1971., a
njenom tajniku, Juliju Derossiju, zabranjen
je rad na tadašnjoj Pedagoškoj akademiji.
Ocjena Međuopćinskog komiteta Saveza
komunista za Liku bila je da je »zdušno
podržavao Deklaraciju o nazivu i položaju
hrvatskoga književnog jezika, surađivao
s Vlatkom Pavletićem, Zvonimirom
Kulundžićem i Zlatkom Tomičićem
kao bojovnicima (?) Matice hrvatske«. U
Gospiću je proveo ukupno 22 godine i kako
je sam rekao »Gospić mi je ostao u posebnom
sjećanju, jer sam tamo na neki način
došao sebi, a Ličani su me prihvatili kao
svoga i vrijeme tamo potrošio sam da se
izgradim kao stručnjak« (M.K. 2010.). O
tom je vremenu napisao dvije knjige: Lička
janjetina ostaje (1967.) i Čekulade nema –
gospićka ljudikanja (2007.).
DJELA: Hrvatski jezik u našim školama, Kritika, 16, 1971.,
46 – 64. – U susret modernoj hrvatskoj stilistici, Umjetnost
riječi, XVI., 2 – 3, 187 – 202. – O jeziku Marulićeva prijevoda
djela De imitatione Christi, Umjetnost riječi XX, 2,
19767., 187 – 201. – O normativnosti hrvatskog književnog
jezika u srednjem vijeku, Filologija, 8, 1978., 81 – 87. – O
jezičnim specifičnostima novootkrivene Marulićeve prijevodne
čakavske proze, Hrvatski dijalektološki zbornik, 5,
1981., 23 – 32. – Dva rapska Gospina plača, Senjski zbornik
23, 1996. – Hrvatski jezikoslovac pop Šime Starčević,
Senjski zbornik 24, 1997. – Lička janjetina ostaje, Gospić,
1967. – Čekulade nema – gospićka ljudikanja, Gospić 2007.
– Cesarić, Rijeka, 1966.
LIT.: Kovačević, Mate: Julije Derossi, Croatica et slavica
Iadertina II, br. 7, 2011., 475 – 477. – Julije Derossi: Otovreno
pismo Matici hrvatskoj24. VII. 2012. – www.licke-novine.
hr (posjećeno 2. VII. 2017.) – Manja Kovačević: Autorova
sjećanja na Gospić 50-tih godina 20. St., ocjena knjige
Čekulade nema – gospićka ljudikanja, Gospić, 2007., 125
–126. – Hrvatski biografski leksikon, 3 (Č – Đ), str. 311.,
LZ MK, Zagreb, 1993. I.M.
DEROSSI, Zlata, publicistica i prevoditeljica,
(Slavonski Brod, 16. X. 1926. – Zadar,
10. XI. 2015.)
Školovala se u rodnom Brodu i
Zagrebu. Diplomirala je na Filozofskom
fakultetu u Zagrebu književnost jugoslavenskih
naroda, hrvatski jezik sa starocrkvenoslavenskim
i njemački jezik, ruski
jezik i nacionalnu povijest. Radila je kao
profesorica na Učiteljskoj školi u Gospiću,
a 1963. prešla na Pedagošku akademiji u
Gospiću gdje je predavala kolegije hrvatskog
jezika. Za boravka u Gospiću sudjelovala
je u javnom i kulturnom životu
grada. Zaslužna je za pokretanje časopisa
Pedagoške akademije Dostignuća kojemu
je bila i urednica. Surađivala je u većem
broja znanstvenih časopisa (Umjetnost riječi,
Senjski zbornik, Jezik) i novina (Vjesnik,
Fokus). Objavljivala je znanstvene radove
iz hrvatske književnosti i hrvatskog jezika.
Sedamdesetih godina (1972.) nakon sloma
hrvatskog proljeća kao istaknuta javna i
kulturna radnica prisiljena je s obitelji,
suprugom i dvije kćerke, napustiti Gospić
i odseliti se u Zadar. Nakon preseljenja u
Zadar uspjela se zaposliti kao knjižničarka
u Psihijatrijskoj bolnici na Ugljanu. Tamo
je pokrenula i uređivala časopis PUB, list
bolesnika psihijatrijske ugljanske bolnice i
84