Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Laudon<br />
vojnik i vojskovođa. Sudjelovao je 1840. u<br />
borbama protiv sultanovih odmetnika u<br />
Siriji, 1842. u slamanju pobune u Albaniji,<br />
1845. ponovno u Siriji i 1846. u Kurdistanu<br />
također protiv pobunjenika nezadovoljnih<br />
centralnom vlasti. Poslije uspjeha u slamanju<br />
tih brojnih popuna, još vrlo mlad, imenovan<br />
je za mušira (maršala), što je najviši čin<br />
u osmanlijskoj vojsci. U Bosni je krvavo<br />
ugušio ustanak (1850. – 51.) koji su digli age<br />
i begovi nezadovoljni reformama sultana<br />
Abdula Madžida. U Bosnu je krenuo u svibnju<br />
1850. s 9000 redovnih vojnika, uglavnom<br />
Anadolaca, potpuno odanih sultanu, i stigao<br />
u kolovozu iste godine. Brzo je i odlučno<br />
savladao buntovnike, pohvatao glavne vođe,<br />
a među njima i Alipašu Rizvanbegovića<br />
kojeg je kasnije ubio jedan stražar. Dao je<br />
smaknuti oko 2500 buntovnika, mnoge<br />
utamničio u bosanskim tamnicama, a 400<br />
uglednika okovane poslao u Carigrad. Bosna<br />
je poslije njegova pohoda ostala smirena, ali<br />
je Omer-paša postao jedan od najozloglašenijih<br />
vojskovođa među Bošnjacima. Zvali su<br />
ga kaur-paša. Kaur, kaurin je pogrdan naziv<br />
za kršćanina. Kad je 1852. došlo do sukoba<br />
između Porte i crnogorskog kneza Danila,<br />
povjereno mu je vrhovno zapovjedništvo<br />
nad turskom vojskom. Potpuno je bio opkolio<br />
Crnu Goru, no u zadnji čas su je svojim<br />
posredovanjem spasile Austrija i Rusija. Iduće<br />
godine izbio je Krimski rat, imenovan je za<br />
zapovjednika turske vojske na dunavskoj<br />
liniji. Tu se istaknuo kao strateg i dobio od<br />
sultana rang serdar ekrema (veliki vojskovođa).<br />
Poslije ruskog povlačenja s Dunava,<br />
surađivao je s engleskim i francuskim saveznicima<br />
pri opsadi Sevastopolja, a nakon toga u<br />
borbama na Kavkazu. Od 1857. do 1859. bio<br />
je zapovjednik vojske u Mezopotamiji gdje<br />
ponovo guši ustanke. Jedno je vrijeme pao u<br />
nemilost zbog okrutnosti, ali je opet izbio u<br />
prvi plan u Tursko-crnogorskom ratu (1861. –<br />
62.); ponovo je zapovijedao turskom vojskom<br />
i još jednom doveo Crnu Goru u bezizlazan<br />
položaj iz kojega je i ovaj put spašena zauzimanjem<br />
velesila. Gušio je i grčki ustanak na<br />
Kreti 1867. ali nije uspio provesti do kraja<br />
blokadu otoka zbog slabosti i nesposobnosti<br />
turske flote. Uspio je spasiti svoje postrojbe<br />
i povući se 1868. samo zahvaljujući vlastitoj<br />
snalažljivosti. Umro je prirodnom smrću u<br />
Carigradu.<br />
LIT.: Ivo Andrić: Omerpaša Latas, Prosveta, Beograd, 1977.<br />
– Duško Anđić: Omer-paša Latas (drama), Narodno pozorište<br />
Sarajevo, 2001. – Opća enciklopedija, svezak 5 (L –<br />
Nigh), Jugoslavenski leksikografski zavod, Zagreb, 1979.<br />
– Hrvoje Matković: Povijest XIX vijeka, Školska knjiga,<br />
Zagreb, 1974. J.K.<br />
LAUDON, Gedeon, maršal, barun,<br />
(Tootsein, Estonija, 2. II. 1717. – Novy Jičin/<br />
Neu Titschein, Moravska, 14. VII. 1790.)<br />
Rođen je u Livoniji, pokrajini smještenoj<br />
između Čudskog jezera i Baltičkog<br />
mora, koja danas dijelom pripada Estoniji,<br />
dijelom Latviji. Potječe iz obitelji škotskog<br />
doseljenika koji se na Baltik doselilo još u<br />
XII. st. Otac mu je umirovljen kao švedski<br />
pukovnik. Kao 15-godišnji dječak poslan<br />
je na školovanje u Rusiju, u vojnu školu.<br />
Kao vrlo mlad ruski vojnik sudjelovao je u<br />
ratu za poljsko naslijeđe (1733. – 1735.). Pod<br />
vodstvom feldmaršala Munnicha opsjeda<br />
Gdanjsk i napreduje prema njemačkim<br />
191
Change language