Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Kovačević<br />
Ivanščici zaštitnima i odredio način njihova<br />
gospodarenja. Zagovarao je uređenje brstika<br />
za koze i nadzor nad njihovim držanjem u<br />
Lici te reviziju šumsko-odštetnih cjenika koje<br />
je držao prestrogim. Zaslužan je za registraciju<br />
i očuvanje vrijednih podataka iz Ratnog<br />
arhiva u Beču i arhiva General-Comande u<br />
Zagrebu, a zahvaljujući njegovim radovima<br />
javnosti su predstavljeni mnogi arhivski dokumenti,<br />
među kojima i naša najstarija šumarsko-gospodarska<br />
karta iz 1764. Osim o povijesti<br />
šumarstva pisao je i o šumarskoj politici i<br />
zakonodavstvu, pošumljavanju i zaštiti šuma,<br />
lovstvu i drugim temama u brojnim časopisima<br />
kao što su Šumarski list (1892., 1903.,<br />
1905, 1908. – 16.), Lički kalendar (1933. – 35.),<br />
Lički zbornik (1936. – 37.), Lički Hrvat (1037.<br />
– 38.) Bio je glavni urednik Šumarskog lista<br />
1912. – 1916.<br />
LIT.: P.Prpić: Ing Bogoslav Kosović, Šumarski list 64(1940.)<br />
8, str.377 – 283. – Povijest šumarstva Hrvatske 1846. –<br />
1976., Zagreb, 1976. – Hrvatsko šumarsko društvo 1846. –<br />
1996., Zagreb 1996. – Hrvatski biografski leksikon, svezak<br />
7, Zagreb, 2009. A.T.<br />
KOSTELIĆ, Aurel, ing. strojarstva i sveuč.<br />
prof., (Otočac, 10. I. 1933. – Zagreb, 22. V.<br />
1996.).<br />
Sin je Oskara (dipl. ing. šumarstva) i<br />
Dragice r. Kolaković. Diplomirao je 1960.<br />
godine na Strojarsko-brodograđevnom fakultetu<br />
u Zagrebu, gdje je i magistrirao (1973.)<br />
te doktorirao (1975.) tezom Studija primarnog<br />
procesa uravnotežavanja u izmjenjivača topline.<br />
Poslije 13 godina projektantske prakse u<br />
Tvornici parnih kotlova izabran je za pomoćnika<br />
direktora Instituta fakulteta strojarstva<br />
i brodogradnje 1970. U zvanje docenta<br />
izabran je 1974., a za izvanrednog profesora<br />
1984. U nastavu na sveučilištu uveo je niz<br />
novih predmeta: Primjena elektroničkih računala,<br />
Oblikovanje proizvoda, Konstruiranje pomoću računala,<br />
Znanost o konstruiranju, Informatika i modeliranje<br />
i Teorija proizvoda. Bio je idejni začetnik<br />
osnivanja Praktikuma za konstruiranje<br />
pomoću računala na fakultetu. Gostovao je<br />
kao znanstvenik na stranim sveučilištima<br />
(Houston, Los Angeles, Rim, Milano), na<br />
poslijediplomskom studiju Europskog centra<br />
za mir Ujedinjenih naroda (ECMIR), sudjelovao<br />
je u osnivanju studija elektrostrojarstva<br />
na Sveučilištu u Osijeku. Tijekom karijere<br />
obnašao je niz rukovodnih i stručnih<br />
funkcija, bio je član Poslovodnog odbora i<br />
predsjednik savjeta FSB, predsjednik Društva<br />
tehničara, predsjednik Društva konstruktora,<br />
član Savjeta za informatiku Sabora RH, član<br />
Odbora za proizvodnju vođenu računalom<br />
(CIM) pri razredu za matematičke, fizičke,<br />
kemijske i tehničke znanosti Hrvatske akademije<br />
znanosti i umjetnosti, član Hrvatske<br />
akademije tehničkih znanosti, Razreda za<br />
strojarstvo i brodogradnju. Bio je afirmiran<br />
i u međunarodnim krugovima kao začetnik<br />
Teorije proizvoda koju je razvijao kao član<br />
međunarodnog udruženja WDK (Workshop<br />
Design Konstruktion) te kao član međunarodnog<br />
uređivačkog odbora časopisa Journal<br />
of. Engineering Design. Za svoj rad primio je<br />
veći broj priznanja i odlikovanja, a državnu<br />
nagradu za životno djelo Nikola Tesla 1994.<br />
godine.<br />
DJELA: Objavio je više od 80 znanstvenih i 25 stručnih<br />
radova u zemlji i inozemstvu, od kojih je najvažniji Nauka<br />
o toplini (8 izdanja od 1962. do 1992.), tehnički priručnik<br />
Praktičar. Surađivao je u časopisima i zbornicima:<br />
Strojarstvo, Energija, Tehničke informacije ENIN, Banka,<br />
Energetika, gospodarstvo, ekologija, Etika. Napisao je nekoliko<br />
udžbenika, te održao velik broj javnih predavanja.<br />
LIT.: Tko je tko u Hrvatskoj, Zagreb, 1993., 358. – Hrvatska<br />
opća enciklopedija 6, Kn – Mak, Zagreb, 2004. 183. –<br />
Hrvatski biografski leksikon 7, Kam – Ko, Zagreb, 2009.,<br />
687. - Ivo Alfirević: www.hatz.hr/glasnikIn%20 A.T.<br />
KOVAČEVIĆ, Ante, učitelj i književnik,<br />
(Sisak, 18. V. 1894. – Zagreb, 13. X. 1975.).<br />
Sin je Martina Kovačevića iz Smiljana<br />
i Kate rođ. Pavelić iz Trnovca. Roditelji<br />
su, kao mladi ljudi, s jednim djetetom na<br />
rukama pješice, preko Kapele i Petrove gore,<br />
stigli u Sisak, gdje se rodio kao četrnaesto<br />
167