Leksikon_Licana

Androić
u Francuskoj (među njima i Aleksića), 28. X.
1958. postavljen je spomen-ploča tim pukovnijama
u Dôm des Invalides u Parizu, francuskoj
nacionalnoj svetinji, u kojoj je grob
Napoleona I. i najviših francuskih časnika.
Nakon osamostaljenja Hrvatsku je posjetio
nekoliko puta, prvi put 1991., a definitivno
se vratio 2001. Živio je u Zagrebu, u
Domu umirovljenika Park, gdje je i umro.
Sahranjen je u roditeljskom grobu u Ribniku
8. XII. 2004. Bio je erudit širokih interesa i
znanja, pa je 1995. u Hrvatsku dopremio i
darovao Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici
u Zagrebu čitavu svoju biblioteku: blizu 1.700
svezaka djela s raznih područja znanosti i
umjetnosti (putopisi, ratni i drugi memoari,
biografije, političke i vojne studije, filozofske
rasprave, atlasi, knjige o likovnoj umjetnosti i
dr.) i to na francuskom, njemačkom i hrvatskom
jeziku (dijelom emigrantski tisak). Neka
su od tih djela pravi rariteti (knjiga francuskog
majora P. Popp: La Croatie militaire 1809.-
1813.). Hrvatskom vojnom učilištu darovao
je 57 knjiga. U svojoj karijeri odlikovan je
više puta. O ljubavi prema rodnoj Lici vrlo
dirljivo je svjedočio na stranicama lista Vila
Velebita, a o manje poznatim činjenicama iz
II. svjetskog rata na stranicama emigrantskih
glasila i u samostalnoj Hrvatskoj u listu
Hrvatski domobran. Svoj 100. rođendan proslavio
je s brojnim zagrebačkim uglednicima,
među kojima su bili i predstavnici Udruge
Ličana Vila Velebita.
DJELA: Potrebno je preispitati prošlost, Hrvatska revija
br. 3, rujan 1984. (München – Barcelona 1984.) – Vojnički
aspekti hrvatskog povlačenja u svibnju 1945., Na prekretnici,
Knjižnica SLOBODA, Svezak 7., (Verlag Adria-CH-5200
Brugg, 1986.) – Optuživanje Hrvatske i njezinih oružanih
snaga, Nova epoha, Knjižnica SLOBODA, Svezak 14,
(Verlag Adria- CH-5200 Brugg, 1990.) – Srijem i Boka
kotorska su Hrvatski – čija je Bosna? – Na ruševinama
Jugoslavije, Knjižnica SLOBODA, Svezak 15, (Naklada
Adria Brugg-Zagreb, 1992.).
LIT.: A. Tomljenović: Pukovnik Josip Aleksić ponovo u
zavičaju, Vila Velebita 50/1996., 13. – A. Tomljenović -
Časno smo obranili svoj narod i domovinu, Vila Velebita
52/ 1996., 14 – 15. – A. Tomljenović: U posjet zavičaju nakon
51 godinu (ing. Joso Aleksić, domobranski pukovnik), God.
VI. (1996.), broj 5 (39), str. 12. – A. Tomljenović: Životna
priča hrvatskog domobrana, Vila Velebita 7(99)/2002,
39-42. – A. Tomljenović: Hommage nedavno preminulom
najstarijem časniku HV povodom 103. obljetnice rođenja –
Josip Aleksić, Hrvatsko slovo, 7. I. 2005., str. 8 – 9. - www.
hic.hr/dom/376/dom05.htm. A.T.
ANDROIĆ, Milan, šumarski stručnjak,
(Gračac, 17. XI 1913. – Zagreb, 25. VI. 1999.).
Gimnaziju je završio u Gospiću
1932., a šumarstvo diplomirao 1939. na
Poljoprivredno-šumarskom fakultetu u
Zagrebu. U šumarskoj operativi radio
je u Bjelovaru, Mostaru, Vinkovcima,
Delnicama i Zagrebu do 1949., kad prelazi
na Poljoprivredno-šumarski fakultet kao
asistent za šumarsku entomologiju. God.
1952. – 1953. specijalizirao je u Parizu primijenjenu
entomologiju. Tu je 1954. i doktorirao,
zatim je 1955. diplomirao na L’École
pratique des Hautes Études. Nakon habilitiranja
1956., izabran je za docenta na Katedri
za zaštitu šuma Šumarskog fakulteta u
Zagrebu; 1960. postao je izvanredni, a 1964.
redoviti profesor šumarske entomologije i
zaštite šuma. Bio je dekan Šumarskog fakulteta
1961. – 1964. i 1974. – 1976., a 1966. –
1968. prorektor Sveučilišta u Zagrebu. Član
Savjeta za znanstveni rad SFRJ bio je od
1959., Republičkog savjeta za znanstveni rad,
od 1968., Jugoslavenske nacionalne komisije
za topole te predsjednik znanstvenog
savjeta Instituta za šumarstvo: bio je član
više grupa međunarodnih organizacija, npr.
13