Leksikon_Licana

Petry
M. Krleža prosvjedujući glasno kako »takve
stvari spadaju u peštanski Orfeum, a ne na
scenu Narodnog kazališta«. U znak protesta
teatar je s njim napustio i I. Andrić (Plamen,
1919, 8; Moj obračun s njima, 1932). Drugačija
autorska obilježja iskazuju drame Zemlja (HNK
Zagreb, 1926), u kojoj se govori o raspadu
bogate vlasteoske obitelji, što su kritičari doveli
u vezu s Višnjikom A.P.Čehova, te Mača (HNK
Zagreb, 1932). u kojoj je, prema M.Durmanu
i J.Horvatu, moguće zamijeniti utjecaje A
Strindberga i F.Wedekinda. Usporedno s
tim djelima zahtjevnih tema, Pecija je pisao
brojne aktovke, scenske šale i humoreske,
naslovi kojih (A sad laku noć, Zimski kaput,
Poša᾽ povragu, Napast, Pili mi, Svastika ili sretna
zabuna i dr.) uvjerljivo govore o njihovoj utilitarnosti,
budući da su ih, izvan institucionalnih
teatara, izvodile mnogobrojne putujuće i
amaterske kaz. družine. Kao jedan od najpopularnijih
i najizvođenijih dramskih autora
u prvih 40 godina XX.st. Pecija je glavninom
tema vezan uz ličko podneblje, koje se
u njegovim djelima zrcali u ponašanju likova
i njihovu zavičajnom idiomu. Zbog činjenice
da su mu brojna djela ostala u rukopisu, a neka
zasigurno i izgubljena, da su mu scenske šale
izvođene na pozornicama koje više ne postoje
ili odakle je danas nemoguće dobiti vjerodostojne
teatrografske podatke, njegovu dramsku
bibliogafiju, kao i popis prikazanih djela, usprkos
naporima stručnjaka (B.Hećimović), nije
moguće u potpunosti i vjerodostojno rekonstruirati.
Pecijin zavičajni idiom, kao i neke
aspekte njegove dramaturške tehnike, u suvremenoj
je hrv. komediogafiji djelomice nasljedovao
P.Budak.
DJELA: Ispod naših brda, Osijek, 1909. – Duše, Zagreb,
1912. – U naviljcima, Zagreb, 1916. – Mrak, Zagreb, 1917. –
Pljusak, Zagreb, 1918. – Čvor, Zagreb, 1920. – Rkać, Zagreb,
1922. – Stojanda, Zagreb, 1922. – Šuma, Zagreb, 1922.
– Suza, Zagreb, 1922. – A sad-laku noć, Zagreb, 1922. –
Njih troje, Zagreb, 1922. - Poša᾽ po vragu, Zagreb, 1926.
– Napast, Zagreb, 1926. – Zimski kaput, Zagreb, 1926.
– U naviljcima, Zagreb, 1926. – Čizme, Zagreb, 1926.
– Rod, Zagreb, 1926. – Mala, Zagreb, 1926. – Zemlja,
Zagreb, 1926. – Ruška, Zagreb, s.a. – Čvor, Zagreb, 1927.
– Humoreske, Zagreb, 1927. – Mi, Zagreb, s.a. – Uz vatru.
Pili mi, Zagreb, 1928. – Pred crkvom. Na prelu, Zagreb,
1928., 3:1, Zagreb, 1930. – Priče, Zagreb, 1931. – Iz naše
avlije, Zagreb, 1933. – Drame, Beograd, 1933. – Pismo,
Zagreb, 1935. – Intermezzo, Zagreb, 1935. – Nu, - reci!,
Zagreb, 1935. – Svastika, Zagreb, 1935. – U štokhauzu,
Zagreb, 1935. – Bećaruša, Zagreb, 1936. – Sretna zabuna,
Zagreb, 1936. – Pecijine humoreske, Beograd s.a. – Izabrana
djela, PSHK, knj.72, Zagreb, 1969.
LIT.: M Ogrizović: Dva Hrvatska noviteta (»Rkać«),
Hrvatsko pravo, 1904., 2511. – B.Livadić: Petar Petrović,
»Suza«, Savremenik, 1907., 11. – A.G.Matoš: Pripovijetke
Petra Petrovića, Hrvatska, 1909., 199., 200. i 201. - J.
Kulundžić: Petar Pecija Petrović, Jugoslavenska njiva, 1923.,
4. – M.Krleža: Moj obračun s njima, Zagreb, 1932. – I. Brlić:
Pecijine novele i feljtoni, Novosti, 1932., 17. - J. Horvat:
Proslava 35-godišnjice književnog rada Pecije Petrovića,
»U starom gnijezdu«, Jutarnji list, 20.I.1937. – S. Batušić:
Pecija Petrović (pred premijeru njegove najnovije komedije
»Teško mi je«), Hrvatska pozornica, 1940-41., 8. – B.
Hećimović: Predgovor, u knj. P.Petrović Pecija, Izabrana
djela, PSHK, knj.72, Zagreb, 1969. – isti: Dramatičar
i komediograf Petar Petrović Pecija, u knj.13 hrvatskih
dramatičara, Zagreb, 1976. N. Batušić
Preuzeto iz: Hrvatska književna enciklopedija, Leksikografski
zavod Miroslav Krleža, Zagreb, 2010., 3. (Ma-R), str. 355 –
356., ur. Velimir Visković.
PETRY, Miroslav (Miro), političar,
(Gospić, 9. III. 1946.)
Osnovnu školu, gimnaziju i Pedagošku
akademiju, smjer povijest i zemljopis, završio je
u Gospiću. Najprije se zaposlio kao službenik
u Službi državnog knjigovodstva, zatim je bio
ravnatelj Hrvatskog zavoda za zapošljavanje
(1990. – 2000.). Zastupnik u Saboru Republike
Hrvatske bio je u dva mandata (1990. – 1992.
i 1995. – 2000.). Član je Hrvatskog društva
političkih zatvorenika. Za prvog tajnika
općinske organizacije HDZ-a za ZO Gospić
izabran je 18. III. 1990., a za prvog predsjednika
GO HDZ-a za Grad Gospić 8. IV. 1990.
Od osnutka HDZ-a u više navrata biran je
za predsjednika gospićke gradske organizacije,
kao i za tajnika HDZ-a za bivšu Općinu
Gospić, predsjednika županijske organizacije
za Ličko-senjsku županiju i za člana Glavnog
i Središnjeg odbora. Osnovao je i postao predsjednik
Udruge za Hrvatski identitet i prosperitet
za Ličko-senjsku županiju2000. god. Za
237