You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Kovačević<br />
Kovačević: slikar, grafičar, scenarist… Vila Velebita, 77.78./<br />
travanj-svibanj 1999. 16. – A. Tomljenović: Kovačević, Edo,<br />
Milenijski leksikon – Poznate ličnosti s područja Ličkosenjske<br />
županije i gospićko-senjske biskupije, Vila Velebita,<br />
4 –6 (96 – 98) lipanj/prosinac 2001., 29. A.T.<br />
KOVAČEVIĆ, Ferdinand (Josip), izumitelj<br />
i stručni pisac, (Smiljan, 25. IV. 1838. –<br />
Zagreb, 27. III. 1913.).<br />
Sin je Matije Kovačevića iz Smiljana,<br />
graničarskog pukovnika regimente u Otočcu<br />
i Marije rođ. Pavičić. Kršten je u gospićkoj<br />
župnoj crkvi Navještenja Bl. Dj. Marije, a u<br />
Gospiću je pohađao pučku i srednju školu.<br />
Kao većina sinova časnika Vojne krajine<br />
školovao se na Vojnoj akademiji u Bečkom<br />
Novom Mjestu, koju je završio 25. V. 1859.<br />
postavši potporučnik II. klase i topnički<br />
časnik. Na Akademiji je stekao solidno<br />
znanje iz fizike i matematike, koje mu je<br />
uz prirodnu nadarenost značajno koristilo<br />
u karijeri. Odmah po završetku školovanja<br />
sudjelovao je u ratu Austrije protiv Piemonta<br />
(Italija). U proljeće 1866. bio je pomoćnik<br />
tzv. Obalne artiljerije Josefstadta – današnje<br />
Jozefovo u Republici Češkoj, a 1. VII. 1866.<br />
oženio se Theresom Arnost. Zbog sklonosti<br />
prema telegrafiji napustio je vojni poziv,<br />
podnio dvije molbe za novi posao, prihvatio<br />
službu u Telegrafskoj upravi u Josefstadtu i za<br />
nekoliko dana položio zakletvu pred njenim<br />
voditeljem. Tri godine kasnije (1869.) postavljen<br />
je za podgrađovođe telegrafa u telegrafskom<br />
inspektoratu za Hrvatsku i Slavoniju sa<br />
sjedištem u Zagrebu. Prva telegrafska linija<br />
Washinton-Baltimor puštena je u promet<br />
1844.; Zagreb je prvu telegrafsku liniju i to<br />
Zagreb – Beč dobio 1850. godine, a 31. III.<br />
1854. puštena je u promet telegrafska linija<br />
Zagreb – Karlovac – Otočac – Gospić i Žuta<br />
Lokva – Karlobag – Zadar – Split. Na dužnosti<br />
podgradovođe proveo je od 1870. do 1872.,<br />
a zatim je imenovan tajnikom novoosnovane<br />
Telegrafske direkcije za Hrvatsku i Slavoniju.<br />
Kroz to vrijeme postao je vrhunski stručnjak<br />
i teoretičar na području telegrafije. Prvu<br />
knjigu na njemačkom jeziku Podzemne smetnje<br />
na nadzemnim telegrafskim vodovima, njihovo pronalaženje<br />
i otklanjanje objavio je u Zagrebu 1857.<br />
u vlastitoj nakladi. Knjiga sadrži 262 stranice<br />
s 242 slike u tekstu. Sam ga je nazvao »praktično-teorijskim<br />
priručnikom za činovnike<br />
telegrafa«. Sljedeće godine objavljen je njegov<br />
izum duplex veza, odnosno izmjenična veza<br />
u telegrafiji, koja s sastoji u tome da se dva<br />
telegrafska znaka mogu istodobno odašiljati<br />
preko jednog telegrafskog voda u suprotnim<br />
smjerovima, čime se povisuje iskoristivost<br />
voda. Za taj izum Patentni ured u Beču izdao<br />
je 12. II. 1876. patentnu ispravu pod brojem<br />
4353. Od tada je Kovačević sve više surađivao<br />
u stručnim časopisima raznih zemalja, iako<br />
razvojačenjem Vojne krajine 1881. njezine<br />
pošte i telegrafi do tada pod Ministarstvom<br />
rata potpadaju pod Direkciju pošta u Zagrebu.<br />
Drugu knjigu Zbirka zadataka iz galvanske elektrotehnike,<br />
s posebnim osvrtom za telegrafske<br />
službenike, objavio je iste godine. Djelo<br />
je pisano na njemačkom jeziku, a sadrži 137<br />
stranica i prvi je takav pokušaj na području<br />
171
Change language