Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Kreković<br />
gradove. Svoje je crteže i nacrte rado ustupao<br />
mnogim autorima koji su istraživali i<br />
opisivali Liku. Tako su njegovi crteži ilustrirali<br />
radove poznatih hrvatskih povijesničara<br />
Klaića, Lopašića, Laszowskog i Szabe.<br />
Kad je u Beču počela izlaziti velika zemljopisno-povijesna<br />
serija Austro-Ugarska u slici<br />
i riječi napisao je tekst o Lici koji je ilustrirao<br />
vlastitm crtežima. Taj je tekst i ilustracije<br />
motivirao mnoge tadašnje europske znanstvenike<br />
da posjete ličko područje.<br />
LIT.: Marković, Mirko: Dragutin Franić i Ernest<br />
Kramberger, u Udio Like u prirodnim znanostima i<br />
privredi, Gospić, 1978., str. 109 – 111. I.M.<br />
KREKOVIĆ, Kristian, slikar i arhitekt,<br />
(Koprivna kod Tuzle, 28. II. 1901. – Palma<br />
de Maillorca, 21. XI. 1985.).<br />
Ličanin je, rođen u obitelji šumara iz<br />
Karaule kod Perušića, kršten 10. III. u crkvi<br />
Rođenja Bl. Dj. Marije. Djetinjstvo je proveo<br />
u Maglaju i Tuzli. Slikarstvo je studirao na<br />
Akademie Der Bildenend Künste u Beču<br />
(1921. – 1925.). Nisu poznata njegova djela<br />
iz toga razdoblja. Nakon diplome uputio<br />
se u Pariz gdje je studirao slikarstvo i arhitekturu<br />
na Ecole Nationale Superieure de<br />
Beaux Arts. God. 1925. izlaže na Zimskom<br />
salonu u Parizu i na Međunarodnoj izložbi<br />
u Bruxellesu, stječe slavu kao portretist.<br />
Već 1928. primljen je u Društvo francuskih<br />
likovnih umjetnika. Iste godine nagrađen<br />
je zlatnom medaljom na izložbi međunarodne<br />
umjetnosti za djelo Parižanka s psom. Na<br />
temelju njegovih slika u Parizu je objavljena<br />
serija razglednica među kojima su: Stare bosanske<br />
kuće, Ulica u Dubrovniku i Pastirica iz Bosne,<br />
koja predstavlja djevojčicu u hrvatskoj narodnoj<br />
nošnji s jaganjcem. U Francuskoj živi od<br />
1925. do 1930. i portretira mnoge ministre i<br />
državnike, ne samo Francuze. Radeći portret<br />
Mahatme Gandija (1931.) postao je njegov prijatelj.<br />
Pariška preporuka dovela ga je na dvor<br />
Karađorđevića, gdje je slikao kralja Aleksandra<br />
1933. U Beogradu je upoznao i svoju životnu<br />
družicu Sinu (čitaj Zinu) Pevsner, podrijetlom<br />
rusku Židovku, čiji je otac liječnik u to<br />
vrijeme bio ravnatelj Vojne bolnice, dok je<br />
Sina s majkom uglavnom živjela u Parizu,<br />
a oca je posjećivala. Za Kristijana se udala<br />
1934. i s njim otišla u Pariz, napustivši pijanističku<br />
karijeru. Hrvatski jezik govorila je<br />
savršeno. Iste godine Kristijana je pozvao V.<br />
Dimitrijević upravnik Kraljevskog dvora u<br />
posjet kralju Aleksandru Karađorđeviću. Bio<br />
je njegov gost dva i pol mjeseca u odmaralištu<br />
Dalj i za to vrijeme naslikao likove žitelja<br />
Kraljevine. U Beogradu je imao samostalne<br />
izložbe 1925., 1934. i 1935., u Šibeniku 1926.<br />
God. 1936. naslikao je ciklus fresaka Pokrajine<br />
Jugoslavije za beogradski parlament. Vrativši se<br />
u Pariz puno je radio, zato ga je kao najboljeg<br />
portretistu toga doba, kako ga je označila<br />
kritika, tražila i engleska kraljica, čiji je<br />
portret izradio 1938. (sada u Buckinghamskoj<br />
palači). Neposredno pred II. svjetski rat započeo<br />
je (neostvareni) ciklus projekata za hrvatske<br />
nacionalne spomenike: Muzej hrvatske povijesti<br />
(namjeravao ga je izdubsti u velebitskoj<br />
stijeni), Hrvatski panteon i Dom narodnih kraljeva.<br />
Slikao je realistične i monumentalne likove<br />
u povijesnim kostimima, te religijske teme.<br />
Radio je i crteže manjeg formata. U Parizu je<br />
nastao opsežan opus od 143 monumentalna<br />
platna velikog formata, posvećena hrvatskoj<br />
180
Change language