You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Orešković<br />
potrazi za poslom. Radio je u tvornicama i<br />
rudnicima do početka Prvog svjetskog rata,<br />
a onda se vratio kući da bi 1915. bio mobiliziran<br />
u austro-ugarsku vojsku. Najprije je<br />
služio u Otočcu, zatim je određen na službu u<br />
mornarici, u Pulu, i ukrcan na ratni brod Sent<br />
Ištvan kao ložač. Brod je 11. VI. 1918. torpediran<br />
u Jadranskom moru, a on se uspio spasiti.<br />
U vojsci je češće dolazio u sukob s vojnim<br />
časnicima zbog političkih neslaganja, u bio je<br />
i sudionoik pobune mornara u Boki Kotorskoj<br />
1918. zbog čega je kasnije uhićen kao pristalica<br />
ujedinjenja južnih Slavena i zagriženi protivnik<br />
austro-ugarske politike. Raspad Austro-<br />
Ugarske dočekao je u Širokoj Kuli; dobio je<br />
dopust zbog majčine smrti. U novoj državi,<br />
Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca, ponovo je<br />
stupio u mornaricu, ali je na monitoru (oklopni<br />
brod plitkog gaza) Dunav došao u sukob<br />
sa zapovjednikom i dospio u zatvor. Nakon<br />
kraćeg boravka u zatvoru otišao je u pilotsku<br />
školu u kojoj je bio dvije godine. Po završetku<br />
te škole demobiliziran je kao pričuvni podoficir,<br />
pilot i vozač. U vojsci je proveo ukupno<br />
šest godina. Nakon demobilizacije oko godinu<br />
dana je lutao mnogim mjestima po Makedoniji<br />
i Kosovu radeći razne poslove, a 1926. dolazi<br />
u Beograd, učlanjuje se u radnički sindikat<br />
i postaje aktivan u sindikalnim borbama<br />
za radnička prava. Izvjesno vrijeme bio je<br />
taksist. Iz tog vremena potječe i njegov nadimak<br />
Krntija jer je negdje u šali rekao da uvijek<br />
vozi nekakve krntije i nikako da se domogne<br />
pravog automobila. Budući da je bio dobar<br />
taksist, uspio se zaposliti u Ministarstvu građevinarstva<br />
kao osobni ministrov vozač. Godinu<br />
dana nakon dolaska u Beograd među komunistima<br />
je zapažen po beskompromisnoj borbi<br />
u sindikatima te je 1927. postao član KPJ.<br />
Zbog komunističke djelatnosti brzo je došao<br />
u sukob s policijom te je u kolovozu 1929. bio<br />
uhićen i od Suda za zaštitu države u Beogradu<br />
osuđen na pet godina robije koju je odležao u<br />
Srijemskoj Mitrovici i Lepoglavi. Nakon robije<br />
protjeran je u rodno selo, ali je potajno otišao<br />
u Sloveniju gdje su ga opet uhitili. Odsluživši<br />
kaznu u Ljubljani i Mariboru, ponovo je bio<br />
protjeran u Široku Kulu, no ovaj je put pobjegao<br />
u Zagreb i nastavio komunističku djelatnost.<br />
U vrijeme španjolskog građanskog rata<br />
ilegalno je prešao austrijsku granicu 1936. te<br />
preko Švicarske i Francuske došao u Španjolsku<br />
gdje se kao mitraljezac borio protiv Frankovih<br />
falangista u Drugom bataljunu Đuro Đaković<br />
129. međunarodne brigade. Tu je dobio čin<br />
vodnika, a bio je i partijski sekretar u toj<br />
postrojbi. U zemlju se vratio 1939., uhitila ga<br />
je zagrebačka policija i nakon nekoliko mjeseci<br />
provedenih u zatvoru u Zagrebu, Beogradu i<br />
ponovo u Zagrebu pušten je na slobodu iscrpljen<br />
od dugotrajnog štrajka glađu. Godine<br />
1940. izabran je za člana CKH. Policija ga je<br />
opet uhitila i provela u Lepoglavu, ali je iste<br />
godine uspio pobjeći iz zatvora i do početka<br />
rata prešao u strogu ilegalu. Na V. zemaljskoj<br />
konferenciji održanoj u zagrebačkoj Dubravi<br />
izabran je za člana CK KPJ. Kao prekaljenog<br />
španjolskog borca i istaknutog partijskog aktivista<br />
CK KPJ ga 1941. upućuje u Liku radi<br />
organiziranja ustanka. S obzirom da je po nacionalnosti<br />
bio Hrvat, a majka mu je bila srpske<br />
nacionalnosti, bio je vrlo pogodan za zadatak<br />
koji mu je povjeren. Neumorno je obilazio<br />
sela, organizirao partizanske postrojbe, držao<br />
218
Change language