You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Rimokatolička crkva<br />
Priredili: Dr Andrija Kopilović i otac Jakob Pfeifer<br />
1. UVOD<br />
Nastanak i istorijat<br />
Katolici vjeruju da je crkvu ustanovio bogočovjek Isus Krist. Nastala je prvim<br />
okupljanjem dvanaestorice apostola kao zajednica koja je opečaćena silaskom Duha<br />
Svetoga. Vrijeme nastanka crkve je prva polovica prvog stoljeća poslije Krista. Isus je<br />
došao na svijet da bi čovjeka spasio od grijeha i priveo vječnom životu. To djelo<br />
spasenja se nastavlja po životu crkve koju iznutra “hrane” sakramenti, sredstva<br />
spasenja. Ona, dakle, kroz svu svoju povijest navješćuje Kristovu nauku i vrši<br />
Kristovo djelo spasenja po sakramentima. Iz Jeruzalema je crkva ubrzo prešla u Rim,<br />
a onda se proširila i po ostalim krajevima Rimskog carstva. Nakon pada Jeruzalema<br />
Rim postaje centar kršćanstva. Prijenosom središta carstva iz Rima u Carigrad<br />
nastaje i poseban patrijarhat u Carigradu, pa se uz rimski, carigradski, antiohijski,<br />
aleksandrijski i jeruzalemski patrijarhat razvija jedna crkva, ali s različitim tradicijama.<br />
Nakon oluje uzrokovane seobom naroda rimska crkva naglo jača brojem vjernika i<br />
utjecaj rimskog biskupa biva sve veći. Pojavom islama istočno krilo crkve teško<br />
stradava. Godine 1054. dolazi do tužnog raskola između istočne i zapadne crkve čiji<br />
su uzroci socijalni, kulturološki i povijesni, a tek onda čisto vjerski. No, nažalost, taj<br />
raskol do danas još nije premošćen. Pojavom protestantizma i reformacije oko 1550.<br />
godine događa se i zapadni raskol, koji se potom u protestanskom svijetu dalje širi u<br />
samostalne sljedbe. Zbog nesporazuma između Henrika VIII i pape nastaje<br />
anglikanski raskol, koji traje do danas.<br />
Katolička crkva je od prvog rascijepa imala osam općih sabora, da bi sada<br />
živjela životom obnove nakon Drugog vatikanskog sabora (21. opći sabor, računajući<br />
i apostolski sabor).<br />
Šta je najznačajnije u shvatanjima i verovanju<br />
Najkraća formula katoličke vjere izražena je u takozvanom apostolskom<br />
vjerovanju, koje glasi: “Vjerujem u Boga, Oca svemogućega, stvoritelja neba i zemlje,<br />
i u Isusa Krista, Sina njegova jedinoga, Gospodina našega, koji je začet po Duhu<br />
Svetom, rođen od Marije Djevice, mučen pod Poncijem Pilatom, raspet umro i<br />
pokopan, sašao nad pakao, treći dan uskrsno od mrtvih, uzašao na nebesa, sjedi o<br />
desnu Boga Oca svemogućega, odonud će doći suditi žive i mrtve. Vjerujem u Duha<br />
Svetoga, svetu Crkvu Katoličku, općinstvo svetih, oproštenje grijeha, uskrsnuće tijela<br />
i život vječni. Amen.”<br />
Osim apostolskog vjerovanja u proširenom obliku se ispovijeda takozvano<br />
nicejsko-carigradsko vjerovanje, koje je zajedničko i pravoslavnim crkvama. Kada se<br />
hoće kratko reći bit krćšanske vjere ona je utemeljena na Kristovom spasenjskom<br />
djelu i odnosu prema Bogu u redu milosti i prema čovjeku kao bratu, te vjeruje u<br />
vječni život i uskrsnuće mrtvih.<br />
Osnovni principi vere<br />
Osnovni princip vjere je odnos prema Bogu koji se gradi na nezasluženom<br />
milosnom daru vjere i slobodnom odgovoru koji ovisi o vjerniku. Bog nudi, čovjek<br />
prima i surađuje. Milosni život se izgrađuje suradnjom, molitvom i sakramentima.