Ekumenski zbornik 2006/07

4. GODIŠNJI PRAZNICI
Crkvena godina se ne slaže doslovno s građanskom godinom. Liturgijsko slavljenje
počinje adventom – došašćem, a to je nedjelja koja je najbliža 30. 11. i traje četiri
sedmice. Običaj je da se kroz te četiri sedmice u našim crkvama služe takozvane
“zornice”, ujutro u šest sati, kao priprava za Božić. Božić je jedan od temeljnih
blagdana, s ciklusom svojih blagdana: Bogojavljenjem i Krštenjem Isusovim.
Drugi ciklus započima prvom nedjeljom korizme i kroz sedam nedjelja nas vodi do
Uskrsa, najvećeg blagdana, koji, opet, ima svoj ciklus: šest nedjelja Uskrsa s
blagdanom Uzašašća Gospodinova i završava Duhovima.
Osim ta dva velika ciklusa tokom godine su rasuti blagdani Gospodnji, Majke Božje i
svetaca.
Blagdani Gospodnji su: Božić – rođenje Kristovo 25. 12; Bogojavljenje 6. 1; Krštenje
Kristovo – nedjelja iza Bogojavljenja; Prikazanje u hramu 2. 2; Navještenje –
Blagovijest 25. 3; Uskrs kao pomični blagdan kome prethodi Sveto Trodnevlje i slavi
se osam dana; Uzašašće Gospodnje – četrdeseti dan Uskrsa; Duhovi – Pedesetnica,
silazak Duha Svetoga pedeseti dan Uskrsa; Presveto Trojstvo – nedjelja iza Duhova;
blagdan Tijela i Krvi Gospodnje – Tijelovo, deseti dan iza Duhova; Preobraženje
Gospodnje 6. 6. Zapovijedani blagdani su: Božić, Uskrs, Duhovi, Tijelovo, Velika
Gospojina, svi sveti i svaka nedjelja u godini.
Marijanski blagdani su: Bezgrešno začeće 8. 12; Materinstvo Majke Božje 1. 1;
Marija Majka crkve, drugi dan Duhova; Uznesenje Blažene Djevice Marije – Velika
Gospa 15. 8; Rođenje Marijino – Mala Gospa 8. 9. i još mnogi drugi spomendani iz
života i naslova Majke Božje.
Blagdani svetaca su: svi apostoli, od kojih je najznačajniji blagdan Svetih apostola
Petra i Pavla 29. 6; Sveti Ivan Krstitelj koji ima dva blagdana: rođenje 24. 6. i
glavosjek 29. 8; Sveti Josip koji ima dva dana: 19. 3. i 1. 5. (Josip radnik); mučenici,
priznavaoci, pastiri, djevice, muževi i žene raspoređeni po danima prelaska u vječni
život (nebeski rođendan).
Značaj praznika uopšte i značaj pojedinih
U katoličkom kalendaru razlikujemo svetkovine, blagdane i spomendane. Svetkovine
su redovito dani koji se slave sudjelovanjem u liturgiji i odmorom. Nedjelje i neki
blagdani također se slave liturgijom i odmorom. Uz neke svetkovine i blagdane, kao
što su Uskrs i Božić, vrlo je naglašeno spasenjsko značenje, te imaju svoju dulju
pripravu i slave se više dana. Svakako se iz svega mora izdvojiti Uskrs kao vrhunac i
središte kojemu su svi drugi podređeni, a svaka nedjelja je podsjećaj na tu proslavu
Kristova pashalnog misterija, to jest muke, smrti i uskrsnuća. Osim liturgijskog
značenja svetkovine i blagdani imaju i društveno značenje, jer se obitelj u slavljenju
okuplja, biva zajedno i stoga je povezanija i zdravija. Spomendani i manji blagdani se
slave kao mjesne proslave, obiteljske i osobne.
Kako se slave
Svaka svetkovina, blagdan i spomendan ima vlastito slavlje. No svetkovine kao što
su Božić i Uskrs imaju liturgijski način slavljenja koji je neponovljiv. Mnoge blagdane
prati i puno običaja i folklornih elemenata. Najveći doprinos toj različitosti daje kultura
naroda u kom se slavi.
Božićno Otajstvo: Isus je rođen u skromnosti staje, u siromašnoj obitelji;
priprosti pastiri prvi su svjedoci događaja. U tom uboštvu očituje se slava neba.