Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Bogoslužni prostor se zove crkva. U povijesti katoličanstva razlikujemo više stilova<br />
gradnje tog prostora. Najstariji je bazilikalni, zatim bizanski stil, romanika, gotika,<br />
renesansa, barok, klasicizam i moderna. Bitne su funkcionalnost i estetika. Naglasak<br />
je na oltaru kao mjestu događanja i na prostoru za vjernike koji bi trebalo da sa svih<br />
mjesta u crkvi jasno vidje oltar. U najnovijoj reformi Drugog vatikanskog sabora<br />
prešlo se na predromansko vrijeme, pa su i u modernoj osobito naglašeni<br />
funkcionalnost, sakralnost, ljepota i dostojanstvo svetog prostora. Katoličkoj crkvi je<br />
svojstvena inkulturacija, to jest mogućnost prilagođavanja sakralnog prostora<br />
mentalitetu i kulturi naroda u kom se događa. Tako se, na primer, bitno razlikuju<br />
crkve u Japanu, Africi, Južnoj Americi ili Europi.<br />
Sveštenici, verski činovnici<br />
Katolička crkva je utemeljena hijerarhijski. Vjerom iščitavamo iz Biblije da je Krist<br />
osnovao vidljivu zajednicu i da je svoje učenike, apostole, obdario božanskom<br />
vlašću: poslanjem vlastitog svećeništva. Jedini veliki svećenik i posrednik između<br />
Boga i čovjeka je Isus Krist. Sakramentom svećeničkoga reda u njegovom<br />
svećeništvu sudjeluju zaređeni službenici: biskup, svećenik i đakon. Oni vrše službu<br />
snagom sakramenta reda i svoje zvanje prihvaćaju kao Božji dar i vrše u ime Krista.<br />
To znači da se u svetu službu ne postavlja izborom nego rođenjem. Vlast se ne<br />
dobiva od zajednice nego od Boga, makar crkva ispovijeda da je sav novozavjetni<br />
narod svećenički, proročki i kraljevski, što znači posvećen. Cijela crkva je<br />
posrednička, ali ministerijalno (zaređeno) svećeništvo vrši ulogu posvetitelja<br />
zajednice. Crkva razlikuje mnoge karizme, darove Duha Svetoga, po kojima svaki<br />
vjernik ima određenu ulogu pri izgradnji zajednice i prilikom službe u crkvi.<br />
3. OSNOVNE VERSKE KNJIGE<br />
Osnovna knjiga svih kršćana je Biblija: Stari i Novi zavjet. O njenom značaju se<br />
ovdje ne govori jer je neobuhvatljivo i neizrecivo sve ono što Biblija vjerniku znači.<br />
Druga knjiga po važnosti je Katekizam Katoličke Crkve, koja na pregledan i<br />
doktrinalni način obuhvaća sve ono što crkva vjeruje, naučava i živi. Normativ<br />
katoličkog učenja i vladanja sadrži Zakonik kanonskog prava katoličke crkve. Na<br />
četvrtom mjestu možemo spomenuti sve liturgijske knjige koje sadrže kako opis<br />
tako i sadržaj obreda i bogoslužja što ga katolička crkva prakticira. Osobito ističemo<br />
značaj dokumenata Drugog vatikanskog sabora koji su najnoviji izraz našeg<br />
vremena, onoga što crkva naučava i vjeruje. Osim ovih knjiga, mnoštvo je onih koje<br />
su za pojedina pitanja od nezaobilazne važnosti i moraju se konzultirati kod<br />
donošenja odluka ili crkvenih stavova (enciklike, okružna pisma i druge.)<br />
Značaj verskih knjiga<br />
Sveto pismo ima nedodirljiv vjerski značaj jer se iz Biblije i predaje vjere stvara<br />
dogma – obvezna istina vjerovanja. Stoga je Biblija izvan svih i iznad svih, prva<br />
knjiga kršćanstva. Dokumenti Sabora kroz povijest imaju kako doktrinalni tako i<br />
pastoralni značaj, te obavezuju ukoliko su stavovi i nauka pretočeni u dogmu vjere.<br />
Ostale knjige su značajne kao izričaj, uputa i pomoć za konkretno pitanje koje<br />
obrađuju, prenose ili poučavaju. Značaj pojedine knjige naznačen je već i u samom<br />
naslovu i napose u normativima izdavača i zakonodavca.
Change language