UVOD U KULTURNU ISTORIJU BANATABanat je geografska i istorijska oblast razgraničena od drugih područja putem trijureka i jednog plan<strong>in</strong>skog lanca. Na severu je reka Mureš, na zapadu reka Tisa, na juguDunav a na istoku Karpatske plan<strong>in</strong>e. Region ima ravnomernu raspodelu reljefa – pojednu treč<strong>in</strong>u č<strong>in</strong>e ravnice, brežuljci i plan<strong>in</strong>e. Klima je umereno-kont<strong>in</strong>entalna sapodmediteranskim uticajem, donji sloj zemlje bogat je naslagama m<strong>in</strong>erala, zemljište jeveoma bogato - sve su to geografiske koord<strong>in</strong>ate povoljne za ljudski život.Ljudska je nastanjenost u ovim krajevima arheološki dokazana još u paleolitiku(kamenom dobu) i nastavlja se sve do današnjih dana. Istorija ljudi koji su ovde stanovaliveoma je raznovrstna i bogata. Ogromna strateška važnost ovog područja, kao i njegovaprirodna bogatsva, uč<strong>in</strong>ile su ga jednim od najtraženijih dunavskih areala. Dakle, istorijaBanata predstavljala je dugi niz konflikata između stanovništva i vojnih i političkih snagaiz okol<strong>in</strong>e a i između stranih sila za vladav<strong>in</strong>u nad Banatom.Ova je uzburkana istorija ostavila vidne tragove na ljudski zivot. Nakon ratnihperioda usledile su god<strong>in</strong>e i decenije mira i spokojstva, kada je ljudsko društvo moglo dase obnovi, da napreduje.Kulturna istorija Banata bila je takođe potč<strong>in</strong>jena razvoju dunavskih političkih ivojnih veza. Arheološka istraživanja iz prošlog veka obelodanila su dokaze oekonomskom, socijalnom i kulturnom razvoju ovdašnjeg stanovništva od antičkog dobapa sve do ranog srednjeg veka. Uspeli smo da saznamo, na širem planu, nivo ljudskecivilizacije ove zone.Primeri su mnogobrojni i poznati. Napomenuli bismo samo divnu neolitsku statuuVenusa iz Sâmpetru German (Nemačkog Senpetrua), neolitski religijski kompleks umestu Parţa (Parca) - evropski raritet svojom velič<strong>in</strong>om i religiskom ispovešću - lavljuglavu iz Ronaca, polja "halistattienih" grobova, skladišta braonzanih, gvozdenih, srebrnihi zlatnih ornamenata iz bronzanog i gvozdenog doba, radionicu ogrlica iz Tibiskus -Karansebeša - prva koja je arheološki istražena iz rimskog doba, metalne objekte koji supripadali starosedeocima i naseljenicima iz perioda seoba. Najpoznatije od svijuotkriveno je 1799. god<strong>in</strong>e u Sanikolau Mare (Velikom Sanikolau). Otkriveno je 26arheoloških posuda, putira šolja itd koje potiču iz raznih doba, ali imaju vezu sahrišćanstvom, i ovi objekti poslužili su, verovatno, za razne pravoslavne običaje u okol<strong>in</strong>iČenada.Želeli bismo da bacimo jedan kratak pogled na istoriji Banata u poslednjemmilenijumu, jer su kulturne vrednosti bile kreirane od strane naroda i etničkih grupa kojepripadaju nekima od sadašnjih naroda i nacija, već<strong>in</strong>a od njih hrišćanske veroispovesti,kao i sa kulturom kuju su oni stvarali; izuzetak č<strong>in</strong>e muslimani čiji je kulturni životkratko trajao a i jevreji su imali veoma važan uticaj na socijalni život, uključujući tu ikulturni, <strong>in</strong>spirisan hrišćanstvom.U X i XI veku na teritoriji Banata dokazano je postojanje jedne “države” (dukata ilivojvodata) koja se nalazila pod vođstvom jedne d<strong>in</strong>astijske porodice. Ovo je jed<strong>in</strong>stvenslučaj u istoriji Rumunije. Vojvoda Glad je rukovodio ovim predelom takom X veka, ajedan od njegovih naslednika, Ahtum, vlada ovde tri četvrt<strong>in</strong>e veka. Ovaj d<strong>in</strong>astičkikont<strong>in</strong>uitet pretpostavlja relativno miran period razvoja ekonomskih i socijalnih odnosa uovom regionu. Kultura se razvija na osnovu hrišćanstva "grčke" veroispovesti (budućapravoslavna vera). Postojanje nekih naselja urbanog tipa i polugradskih centara, nekih15
mesta za molitvu (crkve, manastiri itd.), dokazano je posredstvom arheološkikih iskop<strong>in</strong>ai narodnog pripovedanja, koji dokazuju gore navedene tvrdnje.Vredi pomenuti i postojanje manastira grčke veroiospovesti u Čenadu, posvećenSvetom Jovanu krstitelju, iz prvih decenija XI-tog veka. Nakon nekoliko decenija,kaluđeri su premešteni u Maidan, u drugi manastir, podignut u tom mestu. Na njihovomesto u Čenad dolaze “lat<strong>in</strong>ski” kaluđeri koji donose katoličku veru.Duboke tragove ostavio je dolazak u Čenad kaluđera Gerardo-a (Gerharda Gellerta) <strong>in</strong>jegovih drugova koji ovde postavljaju temelje prve katoličke episkopije u zoni (oko1030-1038). Episkopija je imala veoma važnu ulogu koliko u propagiranju "lat<strong>in</strong>ske"vere (buduća rimo-katolička verosipovest) toliko i u uspostavljanju kulturnih veza ivrednosti Centralne i Zapadne Evrope. Otada kretanje kulturnih vrednosti u ovompodručju postaje uobičajeno. Podižu se crkve, manastiri, raznovrsne bogomolje umnogim mestima a broj vernika raste. U Banat stižu kaluđeri, majstori, trgovci iz centra isa zapada Evrope (iz Nemacke, Italije, Francuske, itd) koji promovišu - neposredno iliposredno - evropske kulturne vrednosti.Prva škola na teritoriji Rumunije radila je u Čenadu još u prvoj polov<strong>in</strong>i XI veka.Osnovana je od strane episkopa Gerardo-a, kao škola na lat<strong>in</strong>skom jeziku, škola uČenadu imala je determ<strong>in</strong>antnu ulogu u smislu širenja pismenosti i hrišćanskih vrednost<strong>in</strong>e samo u ovoj zoni. Apsolventi škole posvetili su se verskoj karijeri, neki od njih sunastavili druge škole i univerzitete, postajući veoma važne i znamenite ličnosti ukatoličkoj jerarhiji ili u kraljevskoj i regionalnoj adm<strong>in</strong>istraciji.Izgradnja velikog broja manastira, naročito na obali Mureša (Moriša) i u drugimdelovima Banata, presdavljalo je konstanto širenje kulture. Da ne zaboravimo č<strong>in</strong>jenicuda je u Igrišu, u okviru prvog sestr<strong>in</strong>skog manastira u Rumuniji, osnovana - u periodu od1177 – 1200 - prva biblioteka sa značajnim delima antičkog vremena, a i delimahrišćanskih otaca. Ova su dela bila doneta iz jednog francuskog manastira. Osim toga,banatski manastiri bili su mesta (radionice) za kopiranje kako verskih rukopisa, tako idela grčko-rimskog antičkog doba, koja su se tokom god<strong>in</strong>a rasprostranila i stigla naveće razdalj<strong>in</strong>e.Istovremeno treba istaći i trajnost pravoslavne kulture, prihvaćene od rumunske isrpske zajednice. Postojanje narodnog pravoslavlja, prošireno na celu teritoriju Banata,dokazano arheolški i istorijski, značilo je i čuvanje saradnje sa Vizantijom. Pravoslavnecrkve i manastiri nastavli su da postoje i da služe vernike tokom celog srednjeg veka.Njihove veze sa pravoslavnom verom u ostalim rumunskim državama, ali i sa prostoromna jugu Dunava, bile su dokazane. Zakonik (kodeks) iz Bulćia i psaltir iz Mehadijepisani su u Banatu po starijim modelima, cirkulisanje pravoslavnih rukopisa uzajednicama banatskih hrišćana (od XIII do XVIII veka), zatim crkvenie knjige štampaneu Munteniji i Moldaviji od XVII – XIX veka predstavljaju isto toliko dokaza o ovojsaradnji. Postojanje nekoliko pravoslavnih episkopa, dakle izvesne crkvene jerarhije iorganizacije, potvrđeni su u različitim unutrašnjim i spoljnim izvorima.Crkve i manastiri, pravoslavni i katolički, škole i biblioteke, mnogobrojni i saviševekovnim postojanjem, dokazuju postojanje jednog veoma razvijenog kulturnogstanja u prostoru i vremenu.Jedan od značajnih elemenata srednjovekovne religijske kulture jeste i arhitekturalnistil crkava. Katoličke crkve i manastiri, podignuti u Banatu u prvim vekovima drugogmilenijuma bile su sazidane u romanskom (rimskom) stilu, karakterističnom za centralnuEvropu. Od ovih se održala i do dana današnjeg crkva u Kis Somboru, ali su arheolozipronašli druge podatke o širokom radijusu rasprostranjenja ovog stila na teritoriji Banata16
- Page 2 and 3: CATALOGUL OBICEIURILOR POPULAREDIN
- Page 4: CUPRINSIntroducere la istoria cultu
- Page 7 and 8: ugăciune ( biserici, mănăstiri e
- Page 9 and 10: Petrovici este determinant. Aceşti
- Page 11 and 12: Dezvoltarea economică intensivă
- Page 13 and 14: împărătesei Maria Terezia a stat
- Page 15: O altă componentă a spiritualită
- Page 19 and 20: Potojanje više protestantskih ško
- Page 21 and 22: jezik kolonista, ali i pogotovo rum
- Page 23 and 24: anatskih autora. Neke su školske k
- Page 25 and 26: pred kraj XX-og veka. U početku su
- Page 27 and 28: În dimineaţa de Anul Nou - pentru
- Page 29 and 30: Instituirea praznicului casei sub u
- Page 31 and 32: unei asemenea pudori, manifestată
- Page 33 and 34: au fost publicate fragmente din cap
- Page 35 and 36: (Mai adăugăm, în paranteză, că
- Page 37 and 38: Că ni-s căluşari,Iar de viţă b
- Page 39 and 40: ”Alesul este sărbătoarea păcur
- Page 41 and 42: de sănătate şi de frumuseţe, as
- Page 43 and 44: Se întorceau la stână cam pe la
- Page 45 and 46: SÂNZÂIENILE - (24 iunie)Mangiuca
- Page 47 and 48: ANA - FOCA - (1 iulie)Sărbătoarea
- Page 49 and 50: d) La Sânt-Ilie în revărsatul zo
- Page 51 and 52: SÂNTĂMĂRIA MICĂ - (8 septembrie
- Page 53 and 54: 2. Lucinul se serbează cu nelucrar
- Page 55 and 56: noiembrie. Cităm în continuare î
- Page 57 and 58: Zilele Bubatului ”erau ţinute î
- Page 59 and 60: în ziua ajunului până pre la ami
- Page 61 and 62: s) Începerea carnelegiului (câşl
- Page 63 and 64: În localităţile în care se coli
- Page 66 and 67:
O circulară din secolul al VII - l
- Page 68 and 69:
caracteristici, privind fecunditate
- Page 70 and 71:
verovanju uglavnom radni dan, što
- Page 72 and 73:
Posebno je značajno da su za ovaj
- Page 74 and 75:
Ujutro na Božić je sa izvora, koj
- Page 76 and 77:
kućnog praga. Zbog toga se nastoja
- Page 78 and 79:
njena tvrdnja se činila koliko nev
- Page 80 and 81:
Novo leto valja dočekati budan, pa
- Page 82 and 83:
Na Krstovdan su jeli ostatak badnje
- Page 84 and 85:
godine, kada su naši preci negoval
- Page 86 and 87:
više stotina ljudi dobilo odštamp
- Page 88 and 89:
BLAGOVESTI97. dan u godini, 268 dan
- Page 90 and 91:
je izvođački strogo utvrđena, uv
- Page 92 and 93:
U Homolju su na Veliki četvrtak ob
- Page 94 and 95:
Šumadiji se prvo jaje našarano za
- Page 96 and 97:
Da je Uskrs veliki praznik potvrđu
- Page 98 and 99:
Lorfă copiiÎn săptămâna zăpos
- Page 100 and 101:
Lorfele la Straja (nuntă)Lorfle -
- Page 102 and 103:
În cea de-a doua zi de Crăciun ş
- Page 104 and 105:
mască fiind doi saci traşi pe fa
- Page 106 and 107:
OBICEIURI DE ALTĂDATĂSFÂNTA SĂR
- Page 108 and 109:
Port românesc de iarnă pentru zil
- Page 110 and 111:
110
- Page 112 and 113:
112
- Page 114 and 115:
114
- Page 116 and 117:
116
- Page 118 and 119:
FESTIVALUL ETNIILOR 2007118
- Page 120 and 121:
120
- Page 122 and 123:
122
- Page 124 and 125:
124
- Page 126 and 127:
126
- Page 128 and 129:
128
- Page 130 and 131:
130
- Page 132 and 133:
132
- Page 134 and 135:
134
- Page 136 and 137:
136
- Page 138 and 139:
138
- Page 140 and 141:
MAESTRUL OLAR IONICĂ STEPAN140
- Page 142 and 143:
142
- Page 144 and 145:
144
- Page 146 and 147:
146
- Page 148 and 149:
148
- Page 150 and 151:
150
- Page 152 and 153:
152
- Page 154 and 155:
154