Na Krstovdan su jeli ostatak badnjedanskog pasulja (papule) i - spremane su pihtije. Alikako je Krstovdan posni dan, to su one jedene sutradan, na Bogojavljenje.BOGOJAVLJENJE19. dan u god<strong>in</strong>iBogojavljenje je jedan od petnaest najvećih hrišćanskih praznika. Na taj dan, 30. god<strong>in</strong>enaše ere, Isus Hrist - koji je dotle, kao drvodelja, živeo uz materu i njenog muža Josifa -napunivši tri decenije, pozvao je Jovana Preteču da ga u reci Jordanu krsti. Po krštenju,koje je obavljeno trostrukim poranjanjem u vodu, otvorilo se nebo, iz koga se začuo glasBoga Oca koji je obznanio da je Isus s<strong>in</strong> njegov, a na Isusa je u vidu goluba sleteo SvetiDuh.U našem narodu je Bogojavljenje svetkovano veoma živopisno. Bilo je svudarasprostranjeno verovanje da se u ponoć otvaraju nebesa i da se tad izrečena želja možeispuniti. Mnogi su bdeli do ovog trenutka, ali je sa željama bilo neizvesno, jer - mogla seizreći samo jedna želja, pa su o tome nastale i razne komične priče, od kojih jenajpoznatija ona o brzopletom čoveku koji je poželeo da mu Bog da glavu kao mericu(umesto punu mericu zlata).U našem narodu se Bogojavljenje drugačije naziva Vodice ili Vodokršće, pa otuda i imepovorke. Osim toga, postoji obilje obreda i običaja sa vodom, posebno usled toga što severovalo u lekovitost i čudotvornost bogojavljenske vode (vodice). Najviše je bilorasprostranjeno da svi ukućani, okrenuti istoku, preskoče preko sekire i vatralja sa žarom,a zatim otpiju po gutljaj nenačete vode, izgovarajući pri tome: "Prođoh sablju - neposekoh se, prođoh vatru - ne izgoreh se, prođoh vodu - ne udavih se!"Već<strong>in</strong>a obreda je podstaknuta željom za zdravljem. Radi toga je bilo uobičajeno, a to,naravno, može samo zdrav narod, da se izjutra, pre sunca, obavi ritualno kupanje u reci.Ponekad je valjalo i led probiti da bi se okupalo.JOVANJDAN20. dan u god<strong>in</strong>iKumstvo i pobratimstvo su dve ustanove u našem narodnom životu do kojh narodposebno drži i bez kojih se ne može u potpunosti razumeti ni srpsko nacionalno biće. Obeove ustanove duhovnog srodstva su oličene u svetom Jovanu, jer je on - kum Božji. Našnarod smatra da je i duhovno (negde se kaže i veštačko) srodstvo nešto jače od srodstvapo krvi ili mleku, pa je to iskazao i svojim brojnim umotvor<strong>in</strong>ama. Zato je sveti Jovan uosobitom poštovanju, pa se, osim u obredima koji se dotiču kumstva i pobratimstva, čestopom<strong>in</strong>je u zakletvama i kletvama.81
U samoj, pak, crkvi je sveti Jovan uzdignut nad ostalim svecima, što se najbolje vidi izč<strong>in</strong>jenice da su od petnaest velikih praznika dva posvećena njemu (uz sedam Hristovih,pet Bogorodič<strong>in</strong>ih i jedan apostolski). U narodu je, međutim, više njegovih praznika, iovaj svetac je u narodnoj tradiciji dobio svojevrsnu biografiju, pa se, u skladu sa tim, irazličito naziva: Jovan Krstitelj, Jovan Preteča, Jovan Glavosek, Jovan Svitnjak, JovanNarukvičar, Jovan Metlar, Jovan Biljober, Jovan Pilodelac, Jovan Grmodol...U novoj god<strong>in</strong>i, po narodnom verovanju, krštavanja i venčanja mogu da se obavljaju tekod današnjeg dana, jer to je uist<strong>in</strong>u - dan kumstva. U crkvi se danas praznuje Sabor Sv.Jovana,Preteče i Krstitelja, u spomen toga što se glavna uloga ovoga svetitelja odigrala naBogojavljenje, dok je u narodu to bilo propraćeno nizom verovanja, a među obredima seizdvaja nošenje ikona na izvor i reku, gde su ih umivali (prali): Ovoga dana je biozabranjen svaki posao. Verovalo se da će se oduzeti ruke i noge onome ko to prekrši. Unekim krajevima se nije radilo ni sutradan, pa se ovo narodno praznovanje tako i zvalo:Sutradan.BABIN DAN21. dan u god<strong>in</strong>iDa niko, a posebno životno važan, nije zaboravljen u praznovanju, potvrđuje praznik kojise održavao na današnji dan pod nazivom Bab<strong>in</strong> dan. Baba, koja može da oličuje iPramajku, obično iskusnija starija žena, bila je ona dragocena osoba koja je pomoglaporodilji u porađanju novog ljudskog bića, dakle, po narodnom- babica. Nekad je uknjigama rođenih pri upisivanju novorođenčadi obavezno navođeno i ime ove važneličnosti. O Bab<strong>in</strong>om danu su sve žene koje su u protekloj god<strong>in</strong>i (između dva Bab<strong>in</strong>adana) postale, ili nanovo bile, majke - posećivale sa novorođenčetom svoje babice idonosile im poklone. Običaj je najduže očuvan u istočnoj Srbiji, na crnorečkom području.Zahvalne majke su, odlazeći u posetu s cvećem, častile svoje babice odabranim jelima idarivale ih ubrusima i maramama. Zauzvrat, pri rastanku, babice su svojoj porodiljidavale povesmo konoplje - da time pritegnu opanke detetu kad prohoda. Detetu su, pak,stavljale na glavu belu vunu, čime je izražavana želja da dete časno doživi tu boju svojekose.SUTUČNI ČETVRTAK22. dan u god<strong>in</strong>iČetvrtak u narodnom znamenovanju važi za srećan ili sutučni dan, a ove god<strong>in</strong>e je onusečni dan. Usečni dani, određeni po tome što je na taj dan pao veliki praznikUsekovanje, čuvaju spomen na odsecanje glave svetom Jovanu Preteči.Ovaj deo god<strong>in</strong>e se po obilju u hrani i gošćenju naziva mesojeđe. Ako, po biblijskomnauku, svakom poslu pod kapom nebeskom ima vremena, mesojeđe su ono vreme u toku82
- Page 2 and 3:
CATALOGUL OBICEIURILOR POPULAREDIN
- Page 4:
CUPRINSIntroducere la istoria cultu
- Page 7 and 8:
ugăciune ( biserici, mănăstiri e
- Page 9 and 10:
Petrovici este determinant. Aceşti
- Page 11 and 12:
Dezvoltarea economică intensivă
- Page 13 and 14:
împărătesei Maria Terezia a stat
- Page 15 and 16:
O altă componentă a spiritualită
- Page 17 and 18:
mesta za molitvu (crkve, manastiri
- Page 19 and 20:
Potojanje više protestantskih ško
- Page 21 and 22:
jezik kolonista, ali i pogotovo rum
- Page 23 and 24:
anatskih autora. Neke su školske k
- Page 25 and 26:
pred kraj XX-og veka. U početku su
- Page 27 and 28:
În dimineaţa de Anul Nou - pentru
- Page 29 and 30:
Instituirea praznicului casei sub u
- Page 31 and 32: unei asemenea pudori, manifestată
- Page 33 and 34: au fost publicate fragmente din cap
- Page 35 and 36: (Mai adăugăm, în paranteză, că
- Page 37 and 38: Că ni-s căluşari,Iar de viţă b
- Page 39 and 40: ”Alesul este sărbătoarea păcur
- Page 41 and 42: de sănătate şi de frumuseţe, as
- Page 43 and 44: Se întorceau la stână cam pe la
- Page 45 and 46: SÂNZÂIENILE - (24 iunie)Mangiuca
- Page 47 and 48: ANA - FOCA - (1 iulie)Sărbătoarea
- Page 49 and 50: d) La Sânt-Ilie în revărsatul zo
- Page 51 and 52: SÂNTĂMĂRIA MICĂ - (8 septembrie
- Page 53 and 54: 2. Lucinul se serbează cu nelucrar
- Page 55 and 56: noiembrie. Cităm în continuare î
- Page 57 and 58: Zilele Bubatului ”erau ţinute î
- Page 59 and 60: în ziua ajunului până pre la ami
- Page 61 and 62: s) Începerea carnelegiului (câşl
- Page 63 and 64: În localităţile în care se coli
- Page 66 and 67: O circulară din secolul al VII - l
- Page 68 and 69: caracteristici, privind fecunditate
- Page 70 and 71: verovanju uglavnom radni dan, što
- Page 72 and 73: Posebno je značajno da su za ovaj
- Page 74 and 75: Ujutro na Božić je sa izvora, koj
- Page 76 and 77: kućnog praga. Zbog toga se nastoja
- Page 78 and 79: njena tvrdnja se činila koliko nev
- Page 80 and 81: Novo leto valja dočekati budan, pa
- Page 84 and 85: godine, kada su naši preci negoval
- Page 86 and 87: više stotina ljudi dobilo odštamp
- Page 88 and 89: BLAGOVESTI97. dan u godini, 268 dan
- Page 90 and 91: je izvođački strogo utvrđena, uv
- Page 92 and 93: U Homolju su na Veliki četvrtak ob
- Page 94 and 95: Šumadiji se prvo jaje našarano za
- Page 96 and 97: Da je Uskrs veliki praznik potvrđu
- Page 98 and 99: Lorfă copiiÎn săptămâna zăpos
- Page 100 and 101: Lorfele la Straja (nuntă)Lorfle -
- Page 102 and 103: În cea de-a doua zi de Crăciun ş
- Page 104 and 105: mască fiind doi saci traşi pe fa
- Page 106 and 107: OBICEIURI DE ALTĂDATĂSFÂNTA SĂR
- Page 108 and 109: Port românesc de iarnă pentru zil
- Page 110 and 111: 110
- Page 112 and 113: 112
- Page 114 and 115: 114
- Page 116 and 117: 116
- Page 118 and 119: FESTIVALUL ETNIILOR 2007118
- Page 120 and 121: 120
- Page 122 and 123: 122
- Page 124 and 125: 124
- Page 126 and 127: 126
- Page 128 and 129: 128
- Page 130 and 131: 130
- Page 132 and 133:
132
- Page 134 and 135:
134
- Page 136 and 137:
136
- Page 138 and 139:
138
- Page 140 and 141:
MAESTRUL OLAR IONICĂ STEPAN140
- Page 142 and 143:
142
- Page 144 and 145:
144
- Page 146 and 147:
146
- Page 148 and 149:
148
- Page 150 and 151:
150
- Page 152 and 153:
152
- Page 154 and 155:
154