kućnog praga. Zbog toga se nastojalo da za nekrštenih dana niko ne omrkne van svojekuće.BOŽJI DAN8. dan u god<strong>in</strong>iU crkvi se drugi dan Božića posvećuje Bogorodici, u zahvalnost što je rodila Boga iSpasitelja, a uz to se č<strong>in</strong>i i pomen za još dvadesetak svetaca i čudesnih zbitija. U naroduje, međutim, ovaj dan poznat kao Božji dan i uglavnom se provodi svečano kao i samBožić. U Leskovačkoj Moravi se ovaj dan zove srednji dan, jer Božić traje tri dana, a ovoje po redu drugi božićni dan.O Badnjem danu je svaka porodica na okupu, o Božiću svaku porodicu posećujepolažajnik, koja mu kao donosiocu sreće ukazuje punu pažnju, a na Božji dan već nastajezdruživanje ljudi u naselju, opštijim međusobnim posećivanjem ili okupljanjem radizabave i veselja.Po svoj Šumadiji je ovoga dna bio običaj da se mladež okupi u naselju, u porti ili naraskršćima, gde se igra u kolu. A pravljeno je i "vito", na kojem se vitlalo - okretaloukrug. U vojvođanskim mestima su se mladići nadmetali na konjima, a posebno je bilorašireno tzv. vijanje Božića, kako je nazivana galopska trka seoskim ulicama nauparađenim i okićenim konjima, pri čemu su jahači "vijali" Božić (što znači: prate iliispraćaju). Negde se to nazivalo vijanje kiselice (jela koje je dojadilo za vreme posta), daje odaganaju što dalje od sebe. Osobito je bilo vedro praćenje Božića. Praćenje jezapoč<strong>in</strong>jano prethodne večeri a završavalo sutradan uz pratnju harmonikaša i posetamarođačkim kućama, naročito ako u njima ima devojaka.U Crnoj Gori, kao i južnom Banatu, drugog dana Božića, tj. na Božji dan, običaj je daneveste odlaze u svoj rod, gde, uz razmenu poklona, ostanu nekoliko dana. U selima okoVlas<strong>in</strong>e je domać<strong>in</strong> - za ovu priliku obavezno nag - čistio kuću, pa kad pomete i "ispratibuve", oglašavao se pucnjem iz puške.Jedan od najlepših božićnih običaja je mir-boženje, s težnjom da se održi mir, sprečiomraza i prek<strong>in</strong>e zavada među ljudima, pa su se pri susretu ljudi pozdravljali sa: Mirbožji, Hristos se rodi! i pri tom se rukovali i ljubili.STEVANJDAN9. dan u god<strong>in</strong>iPrva krsna slava po Božiću je Stevanjdan, koji spada među osam slava koje se najvišepraznuju u srpskom narodu. Stevanjdan je <strong>in</strong>ače u prazničnom danu, koji se, osim od onihčija je slava, svuda svetkuje kao treći dan Božića.Sveti Stevan je prvi od sedmorice đakona koga su rukopoložili sveti apostoli, pa se zato <strong>in</strong>aziva arhiđakon Stefan, što znači: prvi, glavni među đakonima. Osim toga, on je i prvimučenik za veru hrišćansku, te je stoga i nazvan Prvomučenik Stevan. Kao propovednik75
u Jerusalimu, izveden je iz grada i skončao od kamenovanja u kojem je učestvovao <strong>in</strong>jegov rođak Savle (kasniji apostol Pavle). Kult ovog sveca je vrlo rano razvijen i u svetuje podignuto mnoštvo hramova njemu posvećenih. Samo Srbi su mu posvetili više odčetrdeset crkava i manastira. Crkva mu č<strong>in</strong>i pomen četiri puta godišnje, a u našem narodusu dva njegova datuma u osobitom poštovanju - danas i 15. avgusta, kada se svetkuje kaoStevan Vetroviti.Mnoštvo je narodnih običaja i verovanja o Stevanjdanu. Najraširenija radnja o ovomdanu je iznošenje božićne slame iz kuće. Pažljivo pometena, slama nije bacana, jer severuje u njenu plodotvornu moć, već je stavljana radi podsticanja roda i napredovanja uraklje voćnog drveća, pčel<strong>in</strong>jak ili privredne zgrade.U šumadijskim selima se na Stevanjdan "polaze šljive". Domać<strong>in</strong> sa sekirom odlazi uvoćnjak da, kako se kaže, poseče nerodna stabla. Uzmahne sekirom, a neko ko je s njimga odvrati od seče, govoreći mu da ne seče, jer će ove god<strong>in</strong>e da rodi, pa stavi rukovetbožićne slame u raklje stabla. I tako, od voćke do voćke, dok ne zakite slamom, radipospešivanja rodnosti, sva stabla koja su prethodne god<strong>in</strong>e omanula u rodu. Verovalo seda božićna slama štiti voćnjake od grada.Po Banatu i Sremu su božićnu slamu uklanjali već odmah po ponoći na Stevanjdan.Slamu su uklanjale žene, po pravilu ćuteći - da se ne čuje kako odlazi Božić. Ponegde suto žene č<strong>in</strong>ile nage, jer se verovalo da tako neće biti u kućibuva. Slama je iznošena najčešće u v<strong>in</strong>ograd i posipana ispod čokota, radi boljeg rodagrožđa. Ili je stavljana u gnezda da kokoške bolje nose jaja i legu više pilića. Metla kojomje slama u kući pometena nije u druge svrhe upotrebljavana tokom god<strong>in</strong>e, jer je čuvanaradi zdravlja.ŽENSKI DAN10. dan u god<strong>in</strong>iIzuzetno je dragocena, i u mnogo čemu nezamenjiva, uloga žena u provođenju i čuvanjunarodnih običaja. Tokom god<strong>in</strong>e ima pojed<strong>in</strong>ih dana, praznika i običaja u kojima su ženene samo glavni nego i isključivi č<strong>in</strong>ilac. Među tzv. ženskim svečanostima je i Ženski dan,koji se praznuje četvrtog dana Božića.U svakoj kući, prema mogućnostima, za božićne dane je naspremano jela u obilju, pa seovoga dana, do koga je još jela i pića preostalo, posebno ništa novo ne gotovi. Zato sepodrazumevalo da tada same žene mogu malo da predahnu i na svoj nač<strong>in</strong> se provesele.Žene, uglavnom koje nisu prezauzete podizanjem dece i nemaju kćeri stasalih za udaju,međusobno se posećuju i goste u prijatnom razgovoru. U prošlom veku, kako je zapisaoVuk Vrčević, o Ženskom danu je ženama bilo slobodno da u prijateljske kuće odlaze ivesele se - od zraka do mraka.Kada je pre pola veka ugledna francuska <strong>in</strong>telektualka i poetesa Edit Toma, govoreći obudućnosti čovečanstva, tvrdila da će doći do obnove neke vrste matrijarhata, a time i doprevlađujućeg uticaja žena, što će biti posledica njihovog novog društvenog položaja,76
- Page 2 and 3:
CATALOGUL OBICEIURILOR POPULAREDIN
- Page 4:
CUPRINSIntroducere la istoria cultu
- Page 7 and 8:
ugăciune ( biserici, mănăstiri e
- Page 9 and 10:
Petrovici este determinant. Aceşti
- Page 11 and 12:
Dezvoltarea economică intensivă
- Page 13 and 14:
împărătesei Maria Terezia a stat
- Page 15 and 16:
O altă componentă a spiritualită
- Page 17 and 18:
mesta za molitvu (crkve, manastiri
- Page 19 and 20:
Potojanje više protestantskih ško
- Page 21 and 22:
jezik kolonista, ali i pogotovo rum
- Page 23 and 24:
anatskih autora. Neke su školske k
- Page 25 and 26: pred kraj XX-og veka. U početku su
- Page 27 and 28: În dimineaţa de Anul Nou - pentru
- Page 29 and 30: Instituirea praznicului casei sub u
- Page 31 and 32: unei asemenea pudori, manifestată
- Page 33 and 34: au fost publicate fragmente din cap
- Page 35 and 36: (Mai adăugăm, în paranteză, că
- Page 37 and 38: Că ni-s căluşari,Iar de viţă b
- Page 39 and 40: ”Alesul este sărbătoarea păcur
- Page 41 and 42: de sănătate şi de frumuseţe, as
- Page 43 and 44: Se întorceau la stână cam pe la
- Page 45 and 46: SÂNZÂIENILE - (24 iunie)Mangiuca
- Page 47 and 48: ANA - FOCA - (1 iulie)Sărbătoarea
- Page 49 and 50: d) La Sânt-Ilie în revărsatul zo
- Page 51 and 52: SÂNTĂMĂRIA MICĂ - (8 septembrie
- Page 53 and 54: 2. Lucinul se serbează cu nelucrar
- Page 55 and 56: noiembrie. Cităm în continuare î
- Page 57 and 58: Zilele Bubatului ”erau ţinute î
- Page 59 and 60: în ziua ajunului până pre la ami
- Page 61 and 62: s) Începerea carnelegiului (câşl
- Page 63 and 64: În localităţile în care se coli
- Page 66 and 67: O circulară din secolul al VII - l
- Page 68 and 69: caracteristici, privind fecunditate
- Page 70 and 71: verovanju uglavnom radni dan, što
- Page 72 and 73: Posebno je značajno da su za ovaj
- Page 74 and 75: Ujutro na Božić je sa izvora, koj
- Page 78 and 79: njena tvrdnja se činila koliko nev
- Page 80 and 81: Novo leto valja dočekati budan, pa
- Page 82 and 83: Na Krstovdan su jeli ostatak badnje
- Page 84 and 85: godine, kada su naši preci negoval
- Page 86 and 87: više stotina ljudi dobilo odštamp
- Page 88 and 89: BLAGOVESTI97. dan u godini, 268 dan
- Page 90 and 91: je izvođački strogo utvrđena, uv
- Page 92 and 93: U Homolju su na Veliki četvrtak ob
- Page 94 and 95: Šumadiji se prvo jaje našarano za
- Page 96 and 97: Da je Uskrs veliki praznik potvrđu
- Page 98 and 99: Lorfă copiiÎn săptămâna zăpos
- Page 100 and 101: Lorfele la Straja (nuntă)Lorfle -
- Page 102 and 103: În cea de-a doua zi de Crăciun ş
- Page 104 and 105: mască fiind doi saci traşi pe fa
- Page 106 and 107: OBICEIURI DE ALTĂDATĂSFÂNTA SĂR
- Page 108 and 109: Port românesc de iarnă pentru zil
- Page 110 and 111: 110
- Page 112 and 113: 112
- Page 114 and 115: 114
- Page 116 and 117: 116
- Page 118 and 119: FESTIVALUL ETNIILOR 2007118
- Page 120 and 121: 120
- Page 122 and 123: 122
- Page 124 and 125: 124
- Page 126 and 127:
126
- Page 128 and 129:
128
- Page 130 and 131:
130
- Page 132 and 133:
132
- Page 134 and 135:
134
- Page 136 and 137:
136
- Page 138 and 139:
138
- Page 140 and 141:
MAESTRUL OLAR IONICĂ STEPAN140
- Page 142 and 143:
142
- Page 144 and 145:
144
- Page 146 and 147:
146
- Page 148 and 149:
148
- Page 150 and 151:
150
- Page 152 and 153:
152
- Page 154 and 155:
154