BLAGOVESTI97. dan u god<strong>in</strong>i, 268 dana do krajaDvanaest je Gospodnjih praznika, koji su posvećeni Hristu i Bogorodici. Među njih seubrajaju Blagovesti.Blagovesti (ili: blaga vest) znače radosno saznanje. Naime, prema Svetom pismu, nadanašnji dan je Deva Marija saznala da je, promišlju Božjom, u blagoslovenom stanju ida će roditi S<strong>in</strong>a. Vest joj je dojavio arhanđel Gavrilo.S druge strane, na Blagovesti je održavan vedri i živopisni narodni običaj ranilo. Protivnoubeđenju da do Uskrsa nije uputno veseliti se, ranilo se vrlo veselo praznovalo. Ranilo bipoč<strong>in</strong>jalo obično u ponoć, ili praskozorje, i to pesmom devojačkom, a završavalo uopštem veselju i razdraganosti. Ponekad u cik zore devojke bi uoči ovoga dana nakupilesuvadi i drva, od kojih je razbuktavana velika vatra, obično na kakvom brdu ili seoskomraskršću. Uz vatru se veselilo i muško i žensko, a ponegde, uz mlade, i stariji. Bilo jeuobičajeno da se vatra na ranilu ili bukari preskače. To je č<strong>in</strong>jeno radi zdravlja, ali i daljude, kako se verovalo, ne bi te god<strong>in</strong>e ujedale zmije.U narodu Blagovesti važe i kao dan koji se svetkuje zbog zmija, pa je ovoga dana bilozabranjeno pom<strong>in</strong>janje njihovog imena, jer se verovalo da se ovoga dana bude iz zimskogsna svi gmizavci. U raznovrsnim verovanjima se zanim-ljivošću izdvaja ovo, uglavnomsvuda poznato, koje kazuje da se noću uoči Blagovesti može videti da gori vatra na onimmestima gde se nalazi zakopano kakvo blago.ARHANGEL GAVRILO98. dan u god<strong>in</strong>i, 267 dana do krajaDanas je drugi dan Blagovesti, jednog od dvanaest Gospodnjih i petnaest velikihhrišćanskih praznika u god<strong>in</strong>i. No, on se u crkvi svetkuje kao Sabor sv. arhanđelaGavrila. U ikonografiji i zidnom fresko-slikarstvu se Blagovesti predstavljaju figuramaDeve Marije i arhanđela Gavrila, uz svetlosni zrak koji simbolizuje Svetog Duha. Premabiblijskom učenju, arhanđel Gavrilo je dojavio Devi Mariji da će, promišlju Božjom,začeti i roditi Isusa Hrista. To se zbilo na Blagovesti, pa se, zato, sutradan po ovomprazniku - a to je danas - svetkuje arhanđel Gavrilo.Arhanđel Gavrilo pripada bestelesnim silama i jedan je od osmorice anđela čija su namimena poznata. Dobio je i naziv Gavrilo Blagovesnik, zbog blage (radosne) vesti koju jedojavio.U hrišćanskom svetu se praznuju tri sveta začeća, a sva tri je objavio arhanđel Gavrilo.Prvo je obavestio (22. decembra) pravedne Anu i Joakima, dugo bezdetne, da će začetisvetu Bogorodicu, zatim (6. oktobra) Jelisavetu i Zaharija da će začeti Jovana Preteču,kuma Božjeg, i, na kraju (7. aprila, tj. na Blagovesti), Bogorodicu da će začeti Isusa87
Hrista. Ova tri sveta začeća se nastavljaju i u praznovanju tri odgovarajuća rođenja -Bogorodice (21. septembra), Jovana Krstitelja (7. jula) i Hrista (7. januaraCVETNI ČETVRTAK99. dan u god<strong>in</strong>i, 266 dana do krajaZa Srbiju i Beograd je Cvetni četvrtak vrlo značajan dan. U "Zapisima starogBeograđan<strong>in</strong>a" Kosta N. Hristić o tome veli:"Na Cvetni četvrtak, 6. aprila 1867. god<strong>in</strong>e, knez Mihailo primio je svečano naKalemegdanu ključeve beogradskog Grada od poslednjeg muhafisa beogradskog AliRiza-paše. Ko se od starih Beograđana ne seća sve-čanog trenutka kad je prvi srpskivojnik stupio na gradski bedem da smeni turskog stražara, pošto se pre toga pobožnoprekrstio?"Cveti su pokretan praznik, koji pada uvek u nedelju. Te god<strong>in</strong>e su bile 9. aprila, a na danpredaje ključeva, 6. aprila, bio je Cvetni četvrtak.U istočnim i jugoistočnim krajevima Srbije, gde se običaj ophoda devojačkih povorkilazarica bolje očuvao, pogotovu u Gornjoj Pč<strong>in</strong>ji i Leskovačkoj Moravi, današnji dan senaziva lazarički četvrtak. Ovoga dana se lazarice, čija će povorka sutra zorom poći uobilazak naselja, okupljaju u kući tzv. muškog lazara (lazari su devojke koje predvodelazarice), gde zajedno konače i obavljaju poslednje pripreme za sutrašnje uspešnonastupanje. U ovom domać<strong>in</strong>stvu se za njih sprema i večera.LAZARICE100. dan u god<strong>in</strong>i, 265 dana do krajaO Lazarevoj suboti, pokretnom prazniku koji uvek pada u subotu cvetne nedelje, ili uočiCveti, svuda po Srbiji su u prošlom veku naselja obilazile lazarice, skup<strong>in</strong>e devojaka kojesu išle od kuće do kuće i, uz svoju uobičajenu igru, pevale u svakom domać<strong>in</strong>stvuprigodne pesme, želeći domu i ukućanima napredak i sreću u svakom pogledu.Budući da se lazarice najčešće i u najvećem broju skup<strong>in</strong>a kreću po naseljima na cvetnipetak, tj. danas, ovaj se dan po tome još naziva lazarički petak.Lazaričke pesme, uz neka opšta mesta i stalni pripev, uvek su podešene prema svojstvimadomać<strong>in</strong>stva i njegovom porodičnom sastavu, budući da lazarice za svakog njegovogčlana nastoje, a to se od njih i očekuje, da otpevaju poneku pesmu ili strofu. Po tome jesadržaj njihovih pesama nepregledan niz prigodnih gotovih formula i improvizacijekojom se postižu neposrednost i aktuelnost. Stoga spremanje lazarica za ovaj ophodpoč<strong>in</strong>je odmah čim se zaposti uskršnji post, jer treba u pevanju složiti glasove, u igri, koja88
- Page 2 and 3:
CATALOGUL OBICEIURILOR POPULAREDIN
- Page 4:
CUPRINSIntroducere la istoria cultu
- Page 7 and 8:
ugăciune ( biserici, mănăstiri e
- Page 9 and 10:
Petrovici este determinant. Aceşti
- Page 11 and 12:
Dezvoltarea economică intensivă
- Page 13 and 14:
împărătesei Maria Terezia a stat
- Page 15 and 16:
O altă componentă a spiritualită
- Page 17 and 18:
mesta za molitvu (crkve, manastiri
- Page 19 and 20:
Potojanje više protestantskih ško
- Page 21 and 22:
jezik kolonista, ali i pogotovo rum
- Page 23 and 24:
anatskih autora. Neke su školske k
- Page 25 and 26:
pred kraj XX-og veka. U početku su
- Page 27 and 28:
În dimineaţa de Anul Nou - pentru
- Page 29 and 30:
Instituirea praznicului casei sub u
- Page 31 and 32:
unei asemenea pudori, manifestată
- Page 33 and 34:
au fost publicate fragmente din cap
- Page 35 and 36:
(Mai adăugăm, în paranteză, că
- Page 37 and 38: Că ni-s căluşari,Iar de viţă b
- Page 39 and 40: ”Alesul este sărbătoarea păcur
- Page 41 and 42: de sănătate şi de frumuseţe, as
- Page 43 and 44: Se întorceau la stână cam pe la
- Page 45 and 46: SÂNZÂIENILE - (24 iunie)Mangiuca
- Page 47 and 48: ANA - FOCA - (1 iulie)Sărbătoarea
- Page 49 and 50: d) La Sânt-Ilie în revărsatul zo
- Page 51 and 52: SÂNTĂMĂRIA MICĂ - (8 septembrie
- Page 53 and 54: 2. Lucinul se serbează cu nelucrar
- Page 55 and 56: noiembrie. Cităm în continuare î
- Page 57 and 58: Zilele Bubatului ”erau ţinute î
- Page 59 and 60: în ziua ajunului până pre la ami
- Page 61 and 62: s) Începerea carnelegiului (câşl
- Page 63 and 64: În localităţile în care se coli
- Page 66 and 67: O circulară din secolul al VII - l
- Page 68 and 69: caracteristici, privind fecunditate
- Page 70 and 71: verovanju uglavnom radni dan, što
- Page 72 and 73: Posebno je značajno da su za ovaj
- Page 74 and 75: Ujutro na Božić je sa izvora, koj
- Page 76 and 77: kućnog praga. Zbog toga se nastoja
- Page 78 and 79: njena tvrdnja se činila koliko nev
- Page 80 and 81: Novo leto valja dočekati budan, pa
- Page 82 and 83: Na Krstovdan su jeli ostatak badnje
- Page 84 and 85: godine, kada su naši preci negoval
- Page 86 and 87: više stotina ljudi dobilo odštamp
- Page 90 and 91: je izvođački strogo utvrđena, uv
- Page 92 and 93: U Homolju su na Veliki četvrtak ob
- Page 94 and 95: Šumadiji se prvo jaje našarano za
- Page 96 and 97: Da je Uskrs veliki praznik potvrđu
- Page 98 and 99: Lorfă copiiÎn săptămâna zăpos
- Page 100 and 101: Lorfele la Straja (nuntă)Lorfle -
- Page 102 and 103: În cea de-a doua zi de Crăciun ş
- Page 104 and 105: mască fiind doi saci traşi pe fa
- Page 106 and 107: OBICEIURI DE ALTĂDATĂSFÂNTA SĂR
- Page 108 and 109: Port românesc de iarnă pentru zil
- Page 110 and 111: 110
- Page 112 and 113: 112
- Page 114 and 115: 114
- Page 116 and 117: 116
- Page 118 and 119: FESTIVALUL ETNIILOR 2007118
- Page 120 and 121: 120
- Page 122 and 123: 122
- Page 124 and 125: 124
- Page 126 and 127: 126
- Page 128 and 129: 128
- Page 130 and 131: 130
- Page 132 and 133: 132
- Page 134 and 135: 134
- Page 136 and 137: 136
- Page 138 and 139:
138
- Page 140 and 141:
MAESTRUL OLAR IONICĂ STEPAN140
- Page 142 and 143:
142
- Page 144 and 145:
144
- Page 146 and 147:
146
- Page 148 and 149:
148
- Page 150 and 151:
150
- Page 152 and 153:
152
- Page 154 and 155:
154