Novo leto valja dočekati budan, pa su u ovom bdenju mnoge devojke gatale da li će se tegod<strong>in</strong>e i za koga udati. Među ovim gatkama je posebno zanimljivo gatanje devojaka uBosni: pre svanuća su, popevši se na tavan, bacale svoju obuću kroz vrata napolje, pa akoobuća, kad padne, bude usmerena od kuće - znak je da će u tom pravcu otići, tj. udati se.USEČNI DAN15. dan u god<strong>in</strong>iDanas je usečni dan. Tako se, po srpskom narodnom kalendaru, naziva onaj sedmični dantokom god<strong>in</strong>e u koji je bio veliki praznik Usekovanje. Usekovanje je, po hrišćanskomučenju, jedan od petnaest velikih praznika, koji se slavi 11. septembra (29. avgusta postarom kalendaru). U koji dan padne ovaj praznik; a 1997. je bio u četvrtak, taj dan je dosledećeg Usekovanja varovni ili usečni dan, a od sledećeg Usekovanja, koje će biti upetak (11. septembra 1998), usečni varovni dan u sedmici će biti petak (do Usekovanja1999, kada će usečni dan postati subota), itd.Usečnih ili nasečenih dana, koji se ubrajaju u posebnu i po strogosti naglašenu vrstuvarovnih dana, po verovanju, valjalo se uzdržati od određenih poslova, kako muških takoi ženskih, što se u Hercegov<strong>in</strong>i smatralo neophodnim radi zaštite od zverova i miševa.U slovenskoj mitologiji svaki dan u sedmici je bio posvećen određenom božanstvu,personifikovanom u tom danu (četvrtak gromovitom Perunu, nedelja Dažbogu, utorakProvu, petak bog<strong>in</strong>ji Makoši - poznatoj i pod imenom Sveta Pjatnica (Petka), kao što suponedeljak i sreda bili dani Svetog Ponedeljka i Svete Srede. U srpskom narodu se dodanas očuvalo verovanje da je najteže oprostiv greh poč<strong>in</strong>jen u sredu, jer, za razliku odSvete Petke (slovenske Mokoši) i Svete Nedelje, nigde ne postoji hram Svete Srede, gdebi se čovek mogao ispovediti i za sagrešenje otkupiti. Jed<strong>in</strong>i sedmični dan u nedelji koj<strong>in</strong>ema slovenski naziv je subota (naziv je uzet od Jevreja, odnosno Asiraca), jer je to kodnaših predaka bio dan veoma zlog božanstva čije se ime nije smelo pom<strong>in</strong>jati (tabuimena), da se ono, odnosno zlo koje njime dolazi, ne bi prizvalo. Ovo zlo božanstvo jeimalo i sedmicu koja mu je bila posvećena, što se kod nas očuvalo u nazivu bezimenanedelja (treća nedelja u uskršnjem postu).BLAGI PETAK16. dan u god<strong>in</strong>iZa vernike su sreda i petak dani u sedmici kada se posti. No, ima pet sedmica kada se ovidani ne poste. Te sedmice se nazivaju trapave sedmice. Četiri takve sedmice su okopostova (dve pred uskršnji post, sedmica po njemu i sedmica pred Petrov post), dok petasedmica, premda se tako naziva, traje deset dana - od Božića do Krstovdana. Ovi dani senazivaju beli dani, jer u tom međuvremenu nema posnih sreda ni petaka, ili blagi iliblažni dani, pošto se tada može blažiti (jesti blagota, tj. sir), odnosno mrsiti. U našemnarodnom kalendaru svaki naziv dana ili praznika odaje određeni sadržaj i nosi nekoobaveštenje i uputstvo o njima. Jedan od naziva za ovu sedmicu, ili desetodnevlje koje je79
u toku, glasi sebična nedelja i po tome se svaki dan naziva sebičnim.. Prema tome, danasje sebični petak, pa se i ljudi, u skladu sa tim, mogu posebičiti.Po narodnom znamenovanju, petak je naplašit dan, i nije uputno nove, pogotovu važnijeposlove, preduzimati tog dana, ali se, bez zazora, svi započeti poslovi mogu obavljati.NAPLAŠITA SUBOTA17. dan u god<strong>in</strong>iU središnoj Šumadiji subota važi za naplašit dan, a među subotama je, po nekadašnjemnarodnom verovanju, najopasnija subota između Božića, tj. između Božića i MalogBožića (Srpske Nove god<strong>in</strong>e). Po starom verovanju, subota je ljudima utolikonenaklonjenija ako se nalazi u poslednjoj četvrti Meseca, to jest kada su rasipni dani.Naravno, subota, pa ma bila i najopasnija među naplašitim subotama, nije svimanepovoljan dan. Osobe rođene u subotu su zaštićene danom svog rođenja, pa su stoga uvelikom preimućstvu u odnosu na osobe rođene drugih sedmičnih dana. Subotom nijepreporučljivo preduzimati nove poslove, ali se zato svi poslovi mogu raditi. Subota slovi ikao mrtvački ili udovički dan, što vuče svoje korene iz slovenske pradavn<strong>in</strong>e, kada jeovaj dan bio posvećen zlom božanstvu.KRSTOVDAN18. dan u god<strong>in</strong>iKrst je simbol stariji od hrišćanstva. Naziv krst, zajednički svim Slovenima, svedoči dasu u prapostojb<strong>in</strong>i, naši preci ovim znakom (zakršteni ili krstoliki balvan) predstavljalisvoja božanstva. Kao što je poznato, od pradavn<strong>in</strong>e je krst čovekoliki znak, jerpredstavlja ljudsku figuru raširenih ruku. Prema tome, drevno obožavanje krsta trebarazumeti kao klanjanje mnogobožačkom idolu.Da je Krstovdan praznik u kojem ima ostataka stare vere svedoči i to što se ovaj dan uzvaničnoj crkvenoj literaturi o praznicima niti pom<strong>in</strong>je pod ovim imenom, niti imapraznovanja krsta kao o Krstovdanu koji je u jesen (27. septembra). U crkvi se danaspom<strong>in</strong>ju sveti mučenici Teopemt i Teona, kao i još dvadesetak svetaca, o kojima skupanaš narod ništa ne zna, ali zato svetkuje Krstovdan kao veoma važan blagdan.Krstovdan je datum međaš u mesojeđama. Kao strogo postan dan, on deli mesojeđe nadva dela - tzv. nekrštene dane (od Božića do Krstovdana) i prave mesojeđe (odKrstovdana do uskršnjih poklada). U meteorološkom pogledu je Krstovdan dvostrukoznačajan praznik. Po narodnom predskazivanju vremena, koji vetar duva na Krstovdan,taj vetar će najčešće duvati tokom god<strong>in</strong>e. U Sremu se govorilo da se ovoga dana vetrovikrste (tj. ukrštaju, duvaju jedan drugome u susret), pa koji nadjača. U dvanaest dana,poč<strong>in</strong>jući od Božića a zaključno sa Krstovdanom, ogleda se dvanaest meseci god<strong>in</strong>e kojadolazi, pa kakvo je vreme kog dana takvo će biti u mesecu koji tom danu odgovara poredosledu.80
- Page 2 and 3:
CATALOGUL OBICEIURILOR POPULAREDIN
- Page 4:
CUPRINSIntroducere la istoria cultu
- Page 7 and 8:
ugăciune ( biserici, mănăstiri e
- Page 9 and 10:
Petrovici este determinant. Aceşti
- Page 11 and 12:
Dezvoltarea economică intensivă
- Page 13 and 14:
împărătesei Maria Terezia a stat
- Page 15 and 16:
O altă componentă a spiritualită
- Page 17 and 18:
mesta za molitvu (crkve, manastiri
- Page 19 and 20:
Potojanje više protestantskih ško
- Page 21 and 22:
jezik kolonista, ali i pogotovo rum
- Page 23 and 24:
anatskih autora. Neke su školske k
- Page 25 and 26:
pred kraj XX-og veka. U početku su
- Page 27 and 28:
În dimineaţa de Anul Nou - pentru
- Page 29 and 30: Instituirea praznicului casei sub u
- Page 31 and 32: unei asemenea pudori, manifestată
- Page 33 and 34: au fost publicate fragmente din cap
- Page 35 and 36: (Mai adăugăm, în paranteză, că
- Page 37 and 38: Că ni-s căluşari,Iar de viţă b
- Page 39 and 40: ”Alesul este sărbătoarea păcur
- Page 41 and 42: de sănătate şi de frumuseţe, as
- Page 43 and 44: Se întorceau la stână cam pe la
- Page 45 and 46: SÂNZÂIENILE - (24 iunie)Mangiuca
- Page 47 and 48: ANA - FOCA - (1 iulie)Sărbătoarea
- Page 49 and 50: d) La Sânt-Ilie în revărsatul zo
- Page 51 and 52: SÂNTĂMĂRIA MICĂ - (8 septembrie
- Page 53 and 54: 2. Lucinul se serbează cu nelucrar
- Page 55 and 56: noiembrie. Cităm în continuare î
- Page 57 and 58: Zilele Bubatului ”erau ţinute î
- Page 59 and 60: în ziua ajunului până pre la ami
- Page 61 and 62: s) Începerea carnelegiului (câşl
- Page 63 and 64: În localităţile în care se coli
- Page 66 and 67: O circulară din secolul al VII - l
- Page 68 and 69: caracteristici, privind fecunditate
- Page 70 and 71: verovanju uglavnom radni dan, što
- Page 72 and 73: Posebno je značajno da su za ovaj
- Page 74 and 75: Ujutro na Božić je sa izvora, koj
- Page 76 and 77: kućnog praga. Zbog toga se nastoja
- Page 78 and 79: njena tvrdnja se činila koliko nev
- Page 82 and 83: Na Krstovdan su jeli ostatak badnje
- Page 84 and 85: godine, kada su naši preci negoval
- Page 86 and 87: više stotina ljudi dobilo odštamp
- Page 88 and 89: BLAGOVESTI97. dan u godini, 268 dan
- Page 90 and 91: je izvođački strogo utvrđena, uv
- Page 92 and 93: U Homolju su na Veliki četvrtak ob
- Page 94 and 95: Šumadiji se prvo jaje našarano za
- Page 96 and 97: Da je Uskrs veliki praznik potvrđu
- Page 98 and 99: Lorfă copiiÎn săptămâna zăpos
- Page 100 and 101: Lorfele la Straja (nuntă)Lorfle -
- Page 102 and 103: În cea de-a doua zi de Crăciun ş
- Page 104 and 105: mască fiind doi saci traşi pe fa
- Page 106 and 107: OBICEIURI DE ALTĂDATĂSFÂNTA SĂR
- Page 108 and 109: Port românesc de iarnă pentru zil
- Page 110 and 111: 110
- Page 112 and 113: 112
- Page 114 and 115: 114
- Page 116 and 117: 116
- Page 118 and 119: FESTIVALUL ETNIILOR 2007118
- Page 120 and 121: 120
- Page 122 and 123: 122
- Page 124 and 125: 124
- Page 126 and 127: 126
- Page 128 and 129: 128
- Page 130 and 131:
130
- Page 132 and 133:
132
- Page 134 and 135:
134
- Page 136 and 137:
136
- Page 138 and 139:
138
- Page 140 and 141:
MAESTRUL OLAR IONICĂ STEPAN140
- Page 142 and 143:
142
- Page 144 and 145:
144
- Page 146 and 147:
146
- Page 148 and 149:
148
- Page 150 and 151:
150
- Page 152 and 153:
152
- Page 154 and 155:
154