ideološki temelji revizionizma - Centar za socijalna istraživanja
ideološki temelji revizionizma - Centar za socijalna istraživanja
ideološki temelji revizionizma - Centar za socijalna istraživanja
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Mr Mihael Antolović<br />
jali<strong>za</strong>m drugih evropskih naroda. Uzroke uspostavljanju nacističke<br />
diktature Šumaher je pronalazio je u savezu „žita i čelika“, tj. interesima<br />
nemačke teške industrije, krupnih zemljoposednika kojima je<br />
pridavao još i snažnu tradiciju prusko-nemačkog militarizma. Zajedno<br />
sa „nacionalističkom histerijom“ i antisemitizmom koji je uzrokovao<br />
strah od ekonomske nadmoći Jevreja, ovi činioci, snažno prisutni u<br />
nemačkom društvu još od kraja 19. veka, uslovili su dola<strong>za</strong>k nacista<br />
na vlast. Odatle je <strong>za</strong> Šumahera naci<strong>za</strong>m predstavljao stranku koja<br />
je okupljala „nacionalističke sluge preduzetnika“, koja je nastala iz<br />
„mržnje prema radničkoj klasi“ radi onemogućavanja njene emancipacije.<br />
Smatrajući nemačke gornje društvene slojeve odgovornim<br />
<strong>za</strong> uspostavljanje nacističke vladavine, Šumaher nije pridavao poseban<br />
značaj izrazitom antisemitizmu nacističke ideologije. Založivši<br />
se <strong>za</strong> kažnjavanje svih zločinaca nacističkog režima, on je suočavanje<br />
sa prošlošću smatrao neophodnim kako bi se onemogućilo ponovno<br />
uspostavljanje diktature u Nemačkoj. U tom smislu, istupao je sa<br />
ubeđenog antikomunističkog stanovišta smatrajući komuni<strong>za</strong>m <strong>za</strong>stupnikom<br />
interesa sovjetskog imperijalizma. 11<br />
Dok je SR Nemačka svoj poratni identitet gradila na izrazitom antikomunizmu<br />
i priključivanju <strong>za</strong>padnoj Evropi, njene vladajuće elite<br />
nastojale su da režim u „sovjetskoj zoni“ izjednače sa nacističkom praksom,<br />
ukazujući na njihove navodne sličnosti i represivni karakter. Nasuprot<br />
tome, službeni krugovi DR Nemačke ukazivali su na postojeći<br />
personalni i institucionalni kontinuitet u <strong>za</strong>padnonemačkoj politici sa<br />
politikom Trećeg rajha. Povodom ukidanja komisije <strong>za</strong> denacifikaciju<br />
početkom 1948. Valter Ulbriht istakao je suštinsku razliku između<br />
sprovođenja denacifikacije u istočnoj i <strong>za</strong>padnoj okupacionoj zoni. Dok<br />
su u prvoj, u sklopu ukidanje kapitalističke ekonomije, bili razvlašćeni<br />
svi predratni činioci privrednog života, Ulbriht je, sa pravom, isticao da<br />
vodeći predstavnici privrednog života Nemačke iz razdoblja Trećeg rajha<br />
nisu bili sankcionisani, već da su <strong>za</strong>držali svoje pozicije i nakon rata<br />
u institucijama u <strong>za</strong>padnoj okupacionoj zoni. Stoga je on ukazivao da u<br />
<strong>za</strong>padnoj zoni „vođe Hitlerove vojne industrije i drugi ratni zločinci <strong>za</strong>uzimaju<br />
videće položaje u privredi, policiji i sudstvu“. Kao antitezu rehabilitaciji<br />
vodećih ličnosti nacističkog režima pod navodnim pokroviteljstvom<br />
<strong>za</strong>padnih saveznika, Ulbriht je ukazivao na demokratske potencijale<br />
i potpuni raskid sa nacističkim nasleđem u delu Nemačke pod<br />
sovjetskom kontrolom. 12 Sa snaženjem hladnoratovskih podela nasto-<br />
11 Jeffrey Herf, nav. delo, 27–32.<br />
12 Walter Ulbricht, Zur Geschichte der deutschen Arbeiterbewegung. Aus Reden und Aufsätzen. Band 3:<br />
1946–1950, Berlin 1960, 195–198.<br />
182