ideološki temelji revizionizma - Centar za socijalna istraživanja
ideološki temelji revizionizma - Centar za socijalna istraživanja
ideološki temelji revizionizma - Centar za socijalna istraživanja
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
nije napuštao, opozicija ga je 1990-ih smatrala beskorisnim utrkujući<br />
se u anti-antifašizmu, a današnji vladajući režim ga ne smatra važnim<br />
sadržajem.<br />
Neće se pogrešiti ako se <strong>za</strong>ključi da mnogo dublje nego što je<br />
površni posmatrač kadar da uoči deluje planski <strong>za</strong>borav antifašizma.<br />
Treba bez okolišenja postaviti pitanje da li je etnocentrični antifaši<strong>za</strong>m<br />
moguć? Teško, jer dosledni antifaši<strong>za</strong>m brani jednakost svega što<br />
nosi ljudski lik. Četničko etničko čišćenje i nedićevsko-ljotićevski<br />
antisemiti<strong>za</strong>m jesu s druge strane antifašističke barikade. Već samim<br />
tim je etnocentrični antifaši<strong>za</strong>m sporan. Ali kako onda objasniti<br />
antifašiziranje šovinizma? Najopštije govoreći nova nada traži novu<br />
prošlost, a etnička država traži nacionalni antifaši<strong>za</strong>m koji je u Evropi<br />
priznato rodoljublje. Utoliko nije nimalo čudno što je realni jugoslovenski<br />
antifaši<strong>za</strong>m uspešno razbijen na manje ili više iskonstruisanu<br />
hrvatsku, slovenačku, srpsku i sličnu verziju i što je bratstvo i jedinstvo<br />
(ideja Francuske revolucije) postalo sinonim izdaje. U tom duhu<br />
Ustav Republike Hrvatske čak u članu 141. izričito <strong>za</strong>branjuje „obnavljanje<br />
jugoslavenskoga državnog <strong>za</strong>jedništva, odnosno neke balkanske<br />
državne sveze u bilo kojem obliku“ i tretira ga kao kažnjivo delo. 23<br />
Lako je uvideti da je u tom sklopu kroatizirani antifaši<strong>za</strong>m u stvari antijugoslovenski<br />
„argument“. Srbizirani antifaši<strong>za</strong>m, pak, kako izgleda,<br />
više je antikomunistički „argument“.<br />
Slabljenje levice<br />
U celini uzev uzroke slabljenja antifašizma treba tražiti u<br />
višeslojnom procesu ne uvek vidljivih krupnih promena epohalne<br />
svesti s kraja 20. veka: a) opšti <strong>za</strong>okret epohalne svesti udesno, normali<strong>za</strong>cija<br />
kapitalizma, restauracija religije i konzervativizma i demoni<strong>za</strong>cija<br />
socijalizma; b) ovi opšti činioci na Balkanu prelamali su se kroz<br />
lokalne okolnosti međunacionalnog sukobljavanja i građanskog rata.<br />
Teško je poreći da u Istočnoj Evropi antikomuni<strong>za</strong>m ima već skoro dvodecenijski<br />
kontinuitet što je inače retkost kod političkih strasti visokog<br />
intenziteta. Nove nacionalne homogeni<strong>za</strong>cije tražile su novu idejnu organi<strong>za</strong>ciju<br />
političke mržnje. Različito opredeljene nacionaliste i ostale<br />
„komunističke žrtve“ uspešnije ujedinjuje antiboljševi<strong>za</strong>m i prohodni<br />
antitotalitari<strong>za</strong>m nego antifaši<strong>za</strong>m. Naročito je štetno što su u nauci<br />
mnoga sitna plodna neslaganja iščezla <strong>za</strong>rad jačanja antitotalitarnih ili<br />
nacionalnih strasti. Tome se ne treba mnogo čuditi budući da su nacionalni<br />
interes i antitotalitari<strong>za</strong>m aksiomi koji obezbeđuju prohodnost u<br />
23 Ustav Republike Hrvatske.<br />
Anti-antifaši<strong>za</strong>m<br />
65