ideološki temelji revizionizma - Centar za socijalna istraživanja
ideološki temelji revizionizma - Centar za socijalna istraživanja
ideološki temelji revizionizma - Centar za socijalna istraživanja
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Milan Radanović UDK: 930:329.146(497.11)“2004/2011“<br />
Zakonodavna politika Vlade Republike Srbije<br />
(2004–2011) u službi revizije prošlosti. Zakon o<br />
rehabilitaciji i njegova primena kao paradigma<br />
istorijskog <strong>revizionizma</strong> u Srbiji<br />
APSTRAKT:<br />
U radu smo pokušali da predstavimo i analiziramo doprinos politike vladajućih<br />
građanskih partija u Srbiji nakon 2000. definisanju istorijske politike, na primeru<br />
<strong>za</strong>konodavne politike, u razdoblju od 2004. do 2011. U ovom periodu<br />
Narodna skupština Republike Srbije je najpre 2004. usvojila Zakon o izmenama<br />
i dopunama Zakona o pravima boraca (tzv. „Zakon o izjednačavanju prava parti<strong>za</strong>nskih<br />
i ravnogorskih boraca“), potom 2006. Zakon o rehabilitaciji i <strong>za</strong>tim<br />
izmenjeni i dopunjeni <strong>za</strong>kon pod istim imenom 2011. U radu smo uka<strong>za</strong>li na<br />
manjkavosti ovih <strong>za</strong>kona i naročito na kontroverze ve<strong>za</strong>ne <strong>za</strong> primenu Zakona<br />
o rehabilitaciji iz 2006, konkretizujući i detaljno analizirajući primer rehabilitacije<br />
dvojice kvislinških žandarma ubijenih 7. jula 1941, od strane Okružnog<br />
suda u Šapcu 2008, kao svojevrsnu primenjenu paradigmu ovog <strong>za</strong>kona.<br />
KLJUČNE REČI:<br />
Istorijski revizioni<strong>za</strong>m, Vlada Republike Srbije, Zakon o rehabilitaciji, Okružni<br />
sud u Šapcu, Kosta Nikolić, 7. jul 1941, Bela Crkva, Žikica Jovanović Španac<br />
Uvod<br />
Institucionalizovana selektivna politika sećanja u postsocijalističkoj<br />
Srbiji, kao oblik istorijskog pravdanja novog,<br />
kapitalističkog poretka, dobija na <strong>za</strong>mahu u prvim godinama<br />
nakon 2000. Istorijska politika nekoliko koalicionih vlada nakon<br />
2000. predstavlja odraz ideološke platforme vladajućih građanskih<br />
političkih partija, koje dele <strong>za</strong>jednički antikomunistički resantiman, u<br />
većoj ili manjoj meri učestvuju u normalizovanju istorijskog nasleđa<br />
jednog od poraženih srpskih kolaboracionističkih pokreta (ravnogorski<br />
četnički pokret) ili neretko iskazuju sentiment prema ovom pokretu<br />
i njegovim protagonistima ili, pak, učestvuju u demonizovanju (ili,<br />
makar, nipodaštavanju) jugoslovenskog revolucionarnog pokreta koji<br />
81