ideološki temelji revizionizma - Centar za socijalna istraživanja
ideološki temelji revizionizma - Centar za socijalna istraživanja
ideološki temelji revizionizma - Centar za socijalna istraživanja
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Anti-antifaši<strong>za</strong>m<br />
načine ideologizovani. U tom smislu ni erozija antifašizma nije tekla<br />
sinhrono. U hrvatskom „Domovinskom ratu“ antifaši<strong>za</strong>m je 1990-ih<br />
bio nepoželjan zbog priliva ustaške emigracije, oslonca na ujedinjenu<br />
Nemačku i mobili<strong>za</strong>cije svih verzija nacionalizma. Antifašističke<br />
koračnice <strong>za</strong>menila je pesma „Danke Deutschland“, a Hrvate je u sukobu<br />
kod Vukovara hrabrila koračnica „Mlad ustaša na bojištu ranjen izdiše“.<br />
Ustaše su prihvatane kao najdosledniji borci protiv komunističke JNA<br />
i srpskog otpora. Sve do smrti Tuđmana dominira antitotalitari<strong>za</strong>m i<br />
rasterećenje ustaške prošlosti od fašizma. Bivši službeni komunistički<br />
istoričar Dušan Bilandžić proglasio je komuniste i ustaše totalitarnim<br />
snagama, a domobrane i HSS demokratskim. 8 U geografiji sećanja<br />
dugo je ignorisan Jasenovac, jer je ustoličen Blajburg kao glavno<br />
službeno žrtveno mesto hrvatske države. Nakon 2001. primećuje se<br />
taktičko pomeranje i nešto drugačije instrumentalizovanje antifašizma.<br />
Pod pritiskom ubr<strong>za</strong>ne potrebe <strong>za</strong> saobražavanjem Evropi novi slogan<br />
hrvatske države je „antifaši<strong>za</strong>m da, komuni<strong>za</strong>m ne“. Ove reči izgovorio<br />
je Ivo Sanader u Jasenovcu marta 2004, a Stipe Mesić je još izričitije<br />
podvukao antifaši<strong>za</strong>m kao temelj hrvatske državnosti. 9 Antifaši<strong>za</strong>m je<br />
nacionalizovan i očišćen od Srba i levice.<br />
U Srbiji je idejnopolitički tok bio obrnut. Za vlasti Slobodana<br />
Miloševića, antifaši<strong>za</strong>m je službeno bio <strong>za</strong>držan, premda takođe donekle<br />
nacionalizovan. Anti-antifaši<strong>za</strong>m je u ovom periodu <strong>za</strong>govarala<br />
opozicija, trudeći se da rušenjem parti<strong>za</strong>nskog monopola na<br />
otpor okupatoru ospori važno legitimacijsko uporište vlasti SPS-a. Iz<br />
istog razloga je od 2001. u Srbiji primetna ofanziva službenog antiantifašizma.<br />
Donekle slična anti-antifašistička te<strong>za</strong> o „funkcionalnoj“<br />
(a ne „realnoj“) kolaboraciji domobrana sa okupatorom sreće se danas<br />
u Sloveniji. Domobrani su navodno zbog opasnosti od komunizma bili<br />
nagnani na patriotsku saradnju sa okupatorom. Ovde je relativisana ne<br />
samo kolaboracija, nego i moralna odgovornost. 10 Da li je kod pomenutih<br />
procesa reč o dalekoj sličnosti ili bitnoj unutrašnjoj podudarnosti<br />
anti-antifaši<strong>za</strong>cije? Nedvosmisleno ovo drugo. Premda srodne, revizije<br />
prošlosti su u različitoj meri i u različitim fa<strong>za</strong>ma ušle u službeni poredak<br />
sećanja Srbije, Hrvatske i Slovenije i na razne načine su operacionalizovane<br />
kod izjednačavanju prava boraca antifašista i antikomunista.<br />
Iako je u Srbiji anti-antifaši<strong>za</strong>m kod opozicije sazreo još 1990-ih,<br />
8 Bilandžić, Dušan, Hrvatska moderna povijest, Zagreb, 1999, str. 172.<br />
9 „U Jasenovcu održana komemoracija žrtvama fašističkog logora“, Vesti (Zagreb), 25. april 2004.<br />
godine.<br />
http:www.index.hr/clanak.aspx?id=198638<br />
10 Luthar, Oto, „Between Reinterpretation and Revisionism. Rethinking Slovenian Historiography<br />
of the 1990s“, u: (Re)Writing History. Historiography in Southeast Europe after Socialism, Ulf<br />
Brunnbauer (ed.) Münster 2004, p. 333–351.<br />
59
Change language