ideološki temelji revizionizma - Centar za socijalna istraživanja
ideološki temelji revizionizma - Centar za socijalna istraživanja
ideološki temelji revizionizma - Centar za socijalna istraživanja
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
Milan Radanović<br />
koja je nemoguća bez projektovanog „nacionalnog pomirenja“, koje<br />
podrazumeva prihvatanje i normalizovanje poraženih kvislinških i<br />
kolaboracionističkih snaga iz prethodnog rata. Ipak, istorijski konflikti<br />
ne mogu biti razrešeni nekakvim političkim konsenzusom građanskih<br />
partija. Očigledno je da u po<strong>za</strong>dini ovih napora egzistira pokušaj<br />
nametanja ideologije jednog poraženog srpskog kolaboracionističkog<br />
pokreta, odnоsno ideologije ravnogorskog pokreta. Modifikovana<br />
ideologija ravnogorskog pokreta postepeno se inauguriše kao državna<br />
ideologija, odnosno novi kriterijum političke normalnosti.<br />
Pre izglasavanja Zakona o rehabilitaciji, Narodna skupština Republike<br />
Srbije je 21. decembra 2004. usvojila Zakon o izmenama i dopunama<br />
Zakona o pravima boraca, vojnih invalida i članova njihovih porodica<br />
(ovaj <strong>za</strong>kon kolokvijalno je poznat kao „Zakon o izjednačavanju<br />
prava parti<strong>za</strong>nskih i ravnogorskih boraca“).<br />
Prema članu 2. <strong>za</strong>kona, ustanovljena je Ravnogorska spomenica<br />
1941. „Njeni nosioci se u pogledu prava utvrđenih Zakona o pravima<br />
boraca, vojnih invalida i članova njihovih porodica, izjednačavaju sa<br />
nosiocima ’Parti<strong>za</strong>nske spomenice 1941’.“ Prema članu 15. <strong>za</strong>kona,<br />
podrazumeva se izmena člana 35. Zakona o pravima boraca: „Sva<br />
prava predviđena ovim <strong>za</strong>konom odnose se na sve pripadnike NOR-a“,<br />
uključujući, kako sugeriše <strong>za</strong>konodavac, i pripadnike ravnogorskog<br />
četničkog pokreta, „bez obzira da li su osuđeni pravosnažnim sudskim<br />
presudama da su učestvovali u borbama protiv parti<strong>za</strong>nskih odreda,<br />
Narodnooslobodilačke vojske Jugoslavije i Jugoslovenske armije.“ 7<br />
Izmenom ranijeg <strong>za</strong>kona omogućeno je ne samo izjednačavanje<br />
prava nosilaca Parti<strong>za</strong>nske i novoustanovljene Ravnogorske spomenice,<br />
već i političko rehabilitovanje ravnogorskog četničkog pokreta. Zakonom<br />
je naznačeno izjednačavanje ratnih veterana „bez obzira“ da li su<br />
pripadnici jednog od dva pokreta „osuđivani pravosnažnim sudskim<br />
presudama“ kao učesnici u borbenim aktivnostima na strani okupatora.<br />
Komentarišući predlog ovog <strong>za</strong>kona u intervjuu stranačkom<br />
glasilu Srpskog pokreta obnove, partije predlagača <strong>za</strong>kona, istoričar<br />
Kosta Nikolić, naučni saradnik beogradskog Instituta <strong>za</strong> savremenu<br />
istoriju i jedan od istaknutih protagonista sprege između akademskog<br />
istorijskog <strong>revizionizma</strong> i državne revizije prošlosti, ističe da je nužno<br />
7 „Закон о изменама и допунама Закона о правима бораца, војних инвалида и чланова<br />
њихових породица“, Службени гласник Републике Србије, LX, 137/2004, Београд, 24.12.2004,<br />
стр. 1.<br />
84