Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo

zofije se očekuje da odgovori na pitanja kao što su »Kako mogu supostojati različite
postojeće kulture u svijetu?«, »Koji su uvjeti mogućnosti za plodonosan
dijalog između kultura?«, »Može li nam filozofija pomoći eliminirati ili umanjiti
svjetske probleme kao što su ratovi (građanski ratovi), masovna gladovanja,
nuklearne prijetnje, probleme vezane uz okoliš i kršenje ljudskih prava?«
Filozofija se općenito drži teoretskom disciplinom koja ne adresira svjetske
probleme. Filozofe se smatra teoretičarima koji govore o idejama i teoretskim
pitanjima prije nego o stvarima ili činjenicama ili praktičnim problemima svoga
vremena. Činjenice istražuju znanstvenici, ideale i norme filozofi. Iako ovaj
pogled nije istinit, postao je paradigmom u našem stoljeću. Filozofi našeg vremena
bi trebali početi ozbiljno uzimati zadaću zasnivanja i formuliranja ideala
i principa koji bi uvjerili sve ljude na svijetu da komuniciraju i žive zajedno u
miru. Ovi uvjeti koji prijete samoj egzistenciji i slobodi ljudskog života, poput
nuklearne prijetnje, masovnog gladovanja, nejednakosti, rasizma i fundamentalizma,
predstavljaju neposredne opasnosti današnjem zajedničkom životu u
miru. Svijet treba etiku, treba biti humaniziran. Humanizacija svijeta ne traži
samo političke odluke o siromaštvu, nepravdi, ljudskim pravima nego također,
i to prvenstveno, da se svjetski problemi promatraju s filozofskog i etičkog
očišta. Ovaj je rad pokušaj suočavanja s problemima naše regije i svijeta iz
filozofske, a osobito iz etičke perspektive. Težnja je uvesti etičku perspektivu
u ekonomske i političke probleme naše regije i svijeta.
IRIS TIĆAC
Odjel za filozofiju, Sveučilište u Zadru, Hrvatska /
Abteilung für Philosophie, Universität Zadar, Kroatien
NAZNAKE FENOMENOLOŠKOG REALIZMA
U DJELU MARIJE BRIDE
Iako u djelu Marije Bride (1912–1993) ne postoji eksplicitno određenje
pojma osobe ni sustavno razvijena teorija osobe, pitanje o ljudskoj osobi zauzima
središnje mjesto u njenoj filozofijskoj misli, tako da se može govoriti
o orijentaciji prema personalističkoj filozofiji. Cilj je ovog istraživanja dvostruk:
najprije ćemo pokušati, temeljem središnjih tema i pitanja u Bridinoj
filozofiji – pitanja slobode i njezina ozbiljenja, rekonstruirati njezinu teoriju
osobe. Potom će se pokazati u čemu se sastoji značenje Bridine recepcije fenomenologije.
Prikaz će se ograničiti na recepciju Husserlove fenomenologije.
Na temelju toga moguće je ukazati na naznake realistične fenomenologije u
111