Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Create successful ePaper yourself
Turn your PDF publications into a flip-book with our unique Google optimized e-Paper software.
ukidanja zajedničke države. Još je važnije reći da je navedena »protuteža« bila<br />
nedovoljno artikulirana i bez jakog socijalnog uporišta, a demokratski deficit<br />
na polju institucionalnih rješenja i u polju civilnog društva imao je za posljedicu<br />
krvavi raspad zajedničke države. Navedeni modernizacijski procesi i<br />
utjecaji rezultirali su i pojavom inicijalnih elemenata civilnog društva u većini<br />
republika zajedničke države (naročito u najrazvijenijoj Sloveniji, djelomično<br />
u <strong>Hrvatsko</strong>j i Srbiji), a u vidu društvenih pokreta, disidentskog djelovanja,<br />
manifestacija građanske neposlušnosti. Diskurs i praksa »potisnutog civilnog<br />
društva« (Pavlović ed. 1996), korišteni su mimo i preko republičkih granica<br />
zajedničke države, kao instrument borbe protiv autoritarnog komunističkog<br />
(titovskog i posttitovskog) režima. U vrijeme raspada bivše SFRJ, diskurs civilnog<br />
društva i njegovi akteri počinju se diferencirati, prestrojavati i definiraju<br />
kontekstualno političko-povijesno na različite načine: slovensko civilno<br />
društvo se stavlja u funkciju ideje i prakse afirmacije nacionalnog identiteta i<br />
uspostavljanja državnosti i međunarodnog priznanja Republike Slovenije. Diskurs<br />
civilnog društva i civilni akteri u <strong>Hrvatsko</strong>j stavljaju se u funkciju afirmacije<br />
državnosti Republike Hrvatske i istovremeno se iznutra diferenciraju i<br />
oslabljuju u rascjepu između konfliktnih opredjeljenja za obranu od agresorskog<br />
rata na svome teritoriju, za obranu ugroženih manjinskih prava na svom<br />
teritoriju, za distanciranje od agresorskog rata u kojemu i Hrvatska uzima učešća.<br />
U Srbiji, u kojoj modificirani komunistički autoritarni režim opstaje desetljeće<br />
duže i pri tom prerasta u nacionalistički, militantni i agresorski režim,<br />
značajan dio aktera u sferi koja se idealno-tipski određuje kao civilno društvo<br />
identificira se (na autodestruktivan način) s »višim državnim interesom«. Ipak,<br />
u cijelom ovom periodu u Srbiji je postojala manjinska civilna alternativa, koja<br />
se dosljedno borila protiv ratne, etnonacionalističke, autoritarne, izolacionističke<br />
državne politike i čiji doprinos rušenju Miloševićevog režima ne može<br />
biti zanemaren.<br />
128