Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
IVANA ČOVIĆ<br />
Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu, Hrvatska /<br />
Faculty of Philosophy, University of Split, Croatia<br />
FILOZOFSKI DOPRINOSI DANKA GRLIĆA<br />
U ovome ćemo radu prikazati doprinos koji je Danko Grlić ostavio baštini<br />
hrvatske filozofije, posebice u području estetike. Kako bismo ponudili zaokruženu<br />
sliku njegova lika i djela, uz osnovne biografske podatke, njegovo ćemo<br />
mišljenje pokušati kontekstualno smjestiti te promotriti kako je njegova pripadnost<br />
zagrebačkoj školi filozofije prakse oblikovala njegova uvjerenja i njegovu<br />
filozofsku misao. Pritom ćemo se posebno osvrnuti na njegov poznati<br />
stav kako smrt estetike omogućuje život umjetnosti. S obzirom na to da je<br />
Danko Grlić najutjecajniji estetičar druge polovice 20. stoljeća na ovim prostorima,<br />
koji je zadužio hrvatsku filozofiju svojim ukupnim opusom, a posebno<br />
sustavnim i enciklopedijskim prikazom razvoja estetike od početaka do suvremenog<br />
doba, nesumnjivo je da se u njegovoj filozofiji mogu naći i poticaji za<br />
produktivno razmišljanje.<br />
PHILOSOPHICAL CONTRIBUTIONS OF DANKO GRLIĆ<br />
In this paper we shall show the contributions Danko Grlić made to Croatian<br />
philosophy, especially in the field of aesthetics. In order to provide a rounded<br />
picture of his character and work, with basic biographical information, in regarding<br />
his positions we will try to take context into consideration and observe<br />
how his association with the Zagreb school of Praxis philosophy has shaped<br />
his beliefs and his philosophical thought. We will specifically look at his well<br />
known position that the death of aesthetics gives life to art. Given that Danko<br />
Grlić certainly is the most influential aesthetician of the second half of the 20th<br />
century in this region, and that, in general, Croatian philosophy owes much to<br />
his work, especially to his systematic and encyclopaedic presentation of the<br />
development of aesthetics from its beginnings to modern times, there is no<br />
doubt that in his philosophy we could find incentives for productive thinking.<br />
66