Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo

IRENA BRATIČEVIĆ
Filozofski fakultet, Sveučilište u Zagrebu, Hrvatska /
Faculty of Humanities and Social Sciences, University of Zagreb, Croatia
PJESNIŠTVO U BOŠKOVIĆEVOJ RUKOPISNOJ OSTAVŠTINI
U BANCROFT LIBRARY KALIFORNIJSKOGA
SVEUČILIŠTA BERKELEY
U Knjižnici Bancroft Kalifornijskoga sveučilišta Berkeley od 1962. čuva
se obimna rukopisna ostavština Ruđera Boškovića koja sadrži njegova brojna
znanstvena djela, korespondenciju, bilješke, poeziju, dokumente, fragmente
dnevnika. Zastupljena je građa na talijanskom, latinskom, francuskom, engleskom
i hrvatskom jeziku, a u manjoj mjeri okupljena su i neka tiskana izdanja
kao i tekstovi drugih autora. Prema katalogizaciji provedenoj na temelju
sređivanja građe koje je proveo Branimir Truhelka u vrijeme dok je još bila
u privatnome vlasništvu u Dubrovniku, u prvome nizu, čiji je sadržaj sažet
u naslovu »Scientific Papers. Belles Lettres 1735–1773, undated«, nalaze se
spisi s područja astronomije, filologije, filozofije, geodezije, hidrografije, matematike,
mehanike, optike, teologije, te, pri samome kraju, pjesništvo. Ono je
raspoređeno u 56 jedinica, između brojevima 126 i 185. Riječ je o pjesničkoj
ostavštini koja dosad ne samo da nije bila proučavana već je i njezin sadržaj u
nas uglavnom posve nepoznat.
Rukopisi pjesničkih tekstova, od kojih su mnogi Boškovićevi autografi,
mogu se provizorno podijeliti u nekoliko skupina. U jednoj skupini nalazile
bi se prigodne pjesme – najčešće elegije i epigrami – posvećene europskim
vladarima i drugim uglednicima, primjerice vojvodi Ksaveru Saksonskom,
poljskom kralju Stanislavu, carici Mariji Tereziji, kralju Luju XVI. itd.; neke
od njih autor je sastavljao kao član Akademije Arkadije ili predavač na Rimskome
kolegiju. Drugu skupinu čine naknadno zapisani latinski ekstemporalni
epigrami što ih je Bošković slagao kao gost aristokratskih ladanja za boravka u
Francuskoj ili Italiji, pa su neki popraćeni i prijevodom na francuski, odnosno
talijanski. Trećoj pak skupini pripada nabožna poezija.
Uz Boškovićeve samoprijevode, najčešće s latinskoga na talijanski, posebno
mjesto zauzima njegov prepjev na talijanski Razgovora pastirskog vrhu
porođenja Gospodinova Anice Bošković. Zaseban su dio ostavštine pjesnička
djela sestre Anice i brata Bara. Okupljeni su autografi Aničinih stihovanih sastavaka
na hrvatskome, mahom nabožne tematike, od kojih je većina u nas
dosad nepoznata. Kad je riječ o djelima Bara Boškovića, osim što su dio kolekcije
neki tekstovi na latinskom ili talijanskome koji još nisu objavljeni ili
141