Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo

filozofskim idejama, glede njihove recepcije u srednjoj Europi. Ovo je pitanje
povezano s našim intelektualnim i kulturnim identitetima, posebice glede recepcije
političkih filozofija i njihovih utjecaja na javnu sferu.
Srednja Europa, kao sastajalište različitih intelektualnih utjecaja, može
filozofiji ponuditi posebne pomiješane ideje, koje se mogu opisati pojmom
kreativne recepcije. Moj je povijesni primjer struktura najranije kantovske debate
škotskog porijekla te ću na kraju izlaganja navesti nekoliko suvremenih
slučajeva iz svakodnevnih političkih filozofija.
MATKO MEŠTROVIĆ
Ekonomski institut, Zagreb, Hrvatska /
Institute of Economics, Zagreb, Croatia
SUBJEKTIVNOST ZAJEDNIČKOG
Subjektivnost je za Marxa aktivni oblik ljudskih potencija. One se u određenim
funkcijama i u određenim situacijama aktiviraju kao osjećajnost, opažanje,
umnost itd., ali i u svojim društvenim oblicima.
U modernom društvu, opcije, subjektivne preferencije i vanjsko ponašanje
ljudskih aktera oblikovno je određeno beskonačnim opticajem robe i novca. U
tom obliku društvenog ustroja, koji možemo nazvati razdvojenom društvenošću,
»apsolutna međusobna zavisnost pojedinaca, koji su jedan prema drugom
ravnodušni, čini njihovu društvenu vezu«.
Posljednja intencija Sutlićeve knjige Praksa rada kao znanstvena povijest
nije apsolutno etabliranje neotuđenog rada, rada van njegove diobe, nego
priređivanje drukčijeg karaktera povijesnog sklopa. Za takvo smjeranje povijesnog
mišljenja, koje nije imalo izravnog nastavljača u novijoj hrvatskoj filozofiji,
zacijelo je vrlo poticajno pitanje proizvodnje subjektivnosti. A možda
je upravo i bitno za razumijevanje i raščlanjenje napomene o kapitalu u našim
tijelima, to jest o nama kao sastavnom tijelu kapitala.
SUBJECTIVITY OF THE COMMON
For Marx, subjectivity is the active form of the human potentials. They are
activated as sentimentality, observance, wisdom etc. in various functions and
situations, but also in their social forms.
87