Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo

objavljeni. Na sličan način razvijaju se i istraživanja o prisutnosti određenih
autora, djela, tema u elektroničkim bazama podataka. Na temelju pretraživanja
digitalnih knjižnica vrlo brzo postaje jasnim da je Ruđer Bošković najzastupljeniji
hrvatski filozof, a iza njega slijede Marko Antun de Dominis, Matija
Vlačić Ilirik i Frane Petrić.
U svom ću izlaganju predočiti koja su originalna Boškovićeva djela prisutna
u digitalnim bibliotekama i koliko ih ima – od Trigonometria sphaerica
(Rim, 1745) do Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem
virium in natura existentium (Beč, 1759). Uz to, istražit ću koliko je
Boškovićevih djela prisutno u prijevodu na svjetske jezike do 1900. godine, te
koliko je Ruđer Bošković prisutan u znanstvenim monografijama i časopisima
što su besplatno dostupni na Internetu: od The philosophical transactions of
the Royal Society of London, preko History of scientific ideas. Being the first
part of the philosophy of the inductive Sciences (1858.) Williama Whewella
do The First Nonlinear System of Differential and Integral Calculus (1979)
Michaela Grossmanna.
Na kraju ću prikazati koliko je članaka i knjiga objavljeno u Republici
Hrvatskoj po podacima dostupnima na Hrvatskoj znanstvenoj bibliografiji (u
radu od 1997. godine) i Hrčku – Portalu znanstvenih časopisa Republike Hrvatske.
Ključne riječi: digitalna knjižnica, Ruđer Bošković, digitalna literatura, Hrvatska znanstvena
bibliografija CROSBI, Hrčak
THE PRESENCE OF RUĐER BOŠKOVIĆ
IN THE DIGITAL WORLD
Modern electronic services have greatly influenced the methods of research
into a particular author, work, philosophical or scientific disipline. Easy access
to the original works, most recent articles and books concerning a specific
theme or author, as well as easier search of the primary and secondary sources
are merely some of the benefits of modern technologies. This has given rise
to the development of digital libraries, new methods of digitization of old and
new books, specialized electronic journals which are available within seconds,
regardless of their place of publication. Similarly, the research of the presence
of certain authors, works and themes in the electronic data bases is also well
under way. A thorough search of the digital libraries has soon shown that Ruđer
Bošković is the most represented Croatian philosopher, followed by Marko
Antun de Dominis, Matija Vlačić Ilirik and Frane Petrić.
144