Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
FRANJO SOKOLIĆ 1 , DRAGAN POLJAK 2 , MIRKO JAKIĆ 3<br />
1<br />
Prirodoslovno-matematički fakultet, Sveučilište u Splitu, Hrvatska /<br />
Faculty of Natural Sciences and Mathematics, University of Split, Croatia<br />
2<br />
Fakultet elektrotehnike, strojarstva i brodogradnje, Sveučilište u Splitu, Hrvatska /<br />
Faculty of Electrical Engineering, Mechanical Engineering and Naval Architecture,<br />
University of Split, Croatia<br />
3<br />
Filozofski fakultet, Sveučilište u Splitu, Hrvatska /<br />
Faculty of Philosophy, University of Split, Croatia<br />
RUĐER BOŠKOVIĆ I POLEMIKA<br />
OKO POJMA VIS VIVA<br />
U povijesti mehanike jedna od najžešćih polemika bila je ona koju je svojim<br />
člankom Brevis demonstratio erroris memorabilis Cartesii et aliorum circa<br />
legem naturae (Acta eruditorum, 1686) inicirao Leibniz, vezano uz pitanje<br />
sačuvanja veličine mv 2 , koju je nazvao vis viva. Time je on napao prethodni<br />
prijedlog koji je dao Descartes, da se u mehaničkim procesima sačuvava veličina<br />
mv (kao skalarna, a ne vektorska veličina). To su prvi primjeri zakona<br />
sačuvanja gibanja, koji će odigrati važnu ulogu u daljnjem razvoju mehanike.<br />
Time se otvara niz interesantnih pitanja kao što su: Zašto se neke veličine sačuvavaju<br />
pri gibanju? Koje su to veličine? U tom su smislu bila izučavana dva<br />
specijalna slučaja: sudar čestica i slobodan pad.<br />
Ova je polemika trajala preko stotinu godina, a u nju su bili vrlo aktivno<br />
uključeni i Newtonovi sljedbenici. Godine 1745. u polemiku se uključio<br />
i o. Ruđer Josip Bošković svojom raspravom De viribus vivis. Po njemu, to<br />
je uglavnom prepirka oko riječi, što nije potpuno točno. Važno je razmotriti<br />
Boškovićeve stavove oko astronomije i kozmologije, koji su bili vrlo napredni<br />
prema službenim stavovima, ali istovremeno vrlo konzervativni prema tadašnjem<br />
stanju znanosti. Bez obzira na to, Bošković je kao univerzalni mislilac<br />
imao vrlo važnu ulogu u razvoju ideja u fizici. Jako je utjecao na englesku<br />
školu fizike 19. stoljeća.<br />
Ključne riječi: živa sila, zakoni sačuvanja, sudar čestica, slobodan pad, polemika, gibanje<br />
177
Change language