Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo

towers and the UNITIC towers in Sarajevo. In addition to the similarity of
their form and aesthetic features the buildings also share the same destiny of
destruction which led to their equivalent representation in the media. Furthermore,
the collapse of the WTC and the consequent socio-political events left
a clear mark on contemporary Bosnian and Herzegovinian art. It is therefore
possible to make a list of numerous Bosnian and Herzegovinian art works which
directly relate either to the terrorist act of destruction of the New York twin
towers or the cultural consequences which arose from that act and which are
still present.
VLADIMIR JELKIĆ
Filozofski fakultet, Sveučilište J. J. Strossmayera u Osijeku, Hrvatska /
Philosophische Fakultät, Universität J. J. Strossmayer, Osijek, Kroatien
NIETZSCHE I INTEGRATIVNA BIOETIKA
Bioetičke rasprave na području jugoistočne Europe vrlo su žive. Njihova
otvorenost i pluriperspektivnost rezultirala je velikim brojem znanstvenih
skupova na kojima su filozofi i znanstvenici različitih orijentacija naposljetku
definirali pojam integrativne bioetike kao discipline koja nastoji odgovoriti na
pitanja nove epohe na koja ni pojedinačne znanosti niti tradicionalna etika nemaju
adekvatne odgovore. U institucionalnom smislu, za samu je stvar najvažnije
osnivanje Bioetičkog referalnog centra za jugoistočnu Europu u Zagrebu.
Autor smatra da je za teorijsko utemeljenje integrativne bioetike nezaobilazno
razmatranje nekih od tema iz Nietzscheove filozofije. Stoga on osobito
nastoji pokazati u čemu je aktualnost pojmova ‘život’, ‘perspektivizam’ te pojedinih
momenata iz Nietzscheove kritike znanosti za disciplinu koja se počela
razvijati daleko nakon njegove smrti. Iz autorove perspektive, i neke druge
Nietzscheove teme (kao što je, primjerice, njegovo shvaćanje povijesti) mogu
biti inspirativne u raspravama o bioetičkim problemima. Iz svega navedenog
nameće se zaključak da dugotrajna nazočnost Nietzscheovih ideja i tradicija
pisanja o Nietzscheu te prevođenje njegovih djela u hrvatskoj kulturi (u književnosti
još od A. G. Matoša, a u filozofiji od Danka Grlića, Branka Despota,
pa sve do najmlađih autora i prevoditelja), unutar bioetičkog diskursa može i
treba dobiti novi zamah.
74