Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
etc. We reconstructed the family tree of Dr Bromfield’s heirs and searched<br />
through all wills available at the Public Record Office, The National Archives.<br />
We established the contact with the last living descendant of the family.<br />
None of the mentioned actions have given any result yet. However, in the<br />
process we obtained a number of interesting details about the life in England<br />
during the visit of Roger Boscovich, as well as interesting insights about his<br />
contemporary scientists, artists, diplomats and society in general, which will<br />
be presented in this paper.<br />
Ključne riječi: Roger Joseph Boscovich, Robert Edge Pine, portrait<br />
SNJEŽANA PAUŠEK-BAŽDAR<br />
Zavod za povijest i filozofiju znanosti HAZU, Zagreb, Hrvatska /<br />
Institute of the History and Philosophy of Science, Croatian Academy of Sciences<br />
and Arts, Zagreb, Croatia<br />
RUĐER BOŠKOVIĆ I KEMIJA<br />
Gorenje, oksidacija metala i uloga topline i svjetlosti u kemijskim<br />
promjenama tumačili su se u 18. stoljeću flogistonskom teorijom. Smatralo se<br />
da gorenjem flogiston (kao hipotetska tvar) nestaje iz tvari. Najvažnija su bila<br />
tri pitanja:<br />
1. Koja je prava narav vatre, topline i plamena?<br />
2. Što je izgaranje i kakva je narav zapaljivih tijela?<br />
3. Zašto neki metali žarenjem na zraku povećavaju svoju masu i prelaze<br />
u metalno vapno (oksid)?<br />
Na prva dva pitanja flogistonska teorija je djelomično odgovorila, dok je<br />
treće pitanje trajno zbunjivalo kemičare.<br />
Na njega je pokušao odgovoriti i Bošković u svojoj raspravi Dissertazione<br />
della tenuità della luce solare (Rasprava o rjetkoći Sunčeve svjetlosti) objavljenom<br />
u časopisu Giornale de’Letterati (1747). Nije koristio naziv flogiston,<br />
već nazive: toplinska, svjetlosna ili sumporna supstancija, što je činila većina<br />
sljedbenika Newtonova djela. Analiza ove Boškovićeve rasprave pokazala je<br />
da je upravo on bio prvi koji je postavio tezu o flogistonu kao »pozitivno laganoj<br />
tvari« (1747).<br />
Do sada se smatralo da je tu tezu prvi postavio francuski kemičar Gabriel<br />
François Venel (1750) te da je time utjecao na Edinburšku školu kemije<br />
169
Change language