Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
LUKA TOMAŠEVIĆ 1 , ANA JELIČIĆ 2<br />
1<br />
Katoličko-bogoslovni fakultet, Sveučilište u Splitu, Hrvatska /<br />
Catholic Faculty of Theology, University of Split, Croatia<br />
2<br />
Splitsko-makarska nadbiskupija & Sveučilišni studijski centar za forenzične<br />
znanosti, Sveučilište u Splitu, Hrvatska /<br />
Roman Catholic Archdiocese of Split-Makarska & University Center for Forensic<br />
Sciences, University of Split, Croatia<br />
ETIKA ZNANSTVENOG ISTRAŽIVANJA I PRINCIP OPREZA<br />
Za budućnost je predviđeno carevanje znanosti a očito je da su znanstvenici<br />
već zasjeli na pijedestal, stoga je pravo vrijeme da se zapitamo tko su oni<br />
i što su im prioriteti, obogaćuju li znanje, uče li razumijevanju ili se postepeno<br />
pretvaraju u menadžere s doktoratom iz prirodnih znanosti, upitnih etičkih<br />
prosuđivanja te nesigurne, relativne i djelomične znanstvene spoznaje odnosno<br />
znanja kojim ne znaju gospodariti.<br />
U prilog ovoj viziji ide i postmoderna zapadna kultura, lišena metafizičkog<br />
temelja, i njezin subjekt, zaslijepljen željom za uspjehom, moći, napretkom i<br />
efikasnošću, koji umire od pretilosti dok njegov susjed skapava od gladi. Oboje<br />
su žrtve znanstvenih genija despotskih sklonosti, ali i znanstvenih analfabeta<br />
koji u njih imaju apsolutno povjerenje.<br />
Čovjek, ukalupljen u strukture individualizma i etičkog relativizma u horizontu<br />
bez vrijednosti, ne postavlja više pitanja početka ili smisla, uzroka ili<br />
posljedica, nego se vertikalno uzdiže ispitujući samo dokle može ići. U takvoj<br />
utrci jedni izgube osjećaj za moralno djelovanje, a kod drugih se ipak rađa<br />
oprez kao načelo u radu te solidarnost kao princip prema kojem uređuju odnose.<br />
Na pragu obećane, ali ne i obećavajuće ere posthumanizma, evidentno se<br />
intenzivira osjećaj umreženosti i međuovisnosti svih stvorenja, dužnost zauzimanja<br />
za opće dobro i reevaluacija antropološko-etičkih vrednota kao što su<br />
briga, razumnost, ljubav, pravda i solidarnost. Ovo novo znanstveno bdijenje i<br />
egzistencijalno usmjeravanje izražava se kroz bioetičke projekte i kršćanskopersonalistički<br />
stav koji odgaja i poziva čovjeka na konstantno preispitivanje<br />
svog odnosa prema životu i čovjeku-osobi, ali i prema samom svom traganju<br />
za istim.<br />
115