Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo
You also want an ePaper? Increase the reach of your titles
YUMPU automatically turns print PDFs into web optimized ePapers that Google loves.
Bošković is explicit in his approach that nature should be examined by<br />
scientific methods available to us, yet we cannot know all about nature. In this<br />
light the borders of scientific and philosophical knowledge will be addressed,<br />
as well as the role of the Creator in Bošković’s natural philosophy.<br />
Key words: Ruđer Bošković, natural philosophy, science, borders of knowledge, Creator<br />
MARINKO MARIĆ<br />
Poslijediplomski doktorski studij »Povijest stanovništva«,<br />
Sveučilište u Dubrovniku, Hrvatska /<br />
Postgraduate doctoral studies “The History of Population”,<br />
University of Dubrovnik, Croatia<br />
GENEALOGIJA RODA BOŠKOVIĆ IZ ORAHOVA DOLA<br />
Matice župe Ravno, kojoj pripada selo Orahov Do, sačuvane od 1804.<br />
godine, nakon računalne obrade i sustavne analize otkrivaju nam dosad nepoznate<br />
detalje o rodu Bošković iz Orahova Dola. Prijepis zapisa o krštenju<br />
Ivana Boškovića, rođenog 1740. godine, pronađen u Državnom arhivu u Dubrovniku,<br />
potvrđuje postojanje matičnih knjiga iz 1708. godine, a koje su nastradale<br />
prilikom njihovog transporta u Dubrovnik početkom 19. stoljeća. Na<br />
temelju izvješća trebinjsko-mrkanskog biskupa Ante Primija razvidno je da su<br />
postojale i starije matice iz 17. stoljeća, ali ni tim maticama nema traga. Puno<br />
podataka o rodu Bošković nalazimo u dubrovačkim maticama, koje Boškoviće<br />
najranije spominju oko 1650. godine, na temelju čega je rekonstruiran nastanak<br />
i razvoj obitelji Nikole Boškovića.<br />
Iz spomenutih matica župe Ravno vidljiv je razvoj roda Bošković u Orahovu<br />
Dolu i njegova transformacija u rodove Tomičić i Kristić. Iako dosadašnji<br />
istraživači prvi spomen novonastalih prezimena vežu za tridesete godine<br />
19. stoljeća, detaljnom analizom i računalnim usporedbama upisa iz matica<br />
vidljivo je da se to dogodilo već na samom početku 19. stoljeća: oblik Tomičić<br />
prvi se put spominje 1804., a oblik Kristić 1827. godine. Istina je da je<br />
do tridesetih godina tog stoljeća najčešće upisivan korijenski oblik Bošković,<br />
ponekad s dodatkom Tomičić ili Kristić, a ponekad i samostalno, a izvedena<br />
prezimena Tomičić i Kristić do tih godina nalazimo najmanje desetak puta. Od<br />
tada prevladavaju izvedeni oblici Tomičić ili Kristić, premda se oblik Bošković<br />
u maticama susreće sve do 1871. godine.<br />
160
Change language