Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo

meni uz fotokopiju govora koji je ponovo otisnut 1975. godine u prvom broju
časopisa Prilozi za istraživanje hrvatske filozofske baštine, naglasio da je Markovićev
govor »prvi orijentacioni pokušaj sistematskog prikaza priloga nekih
naših pređa evropskoj filozofskoj misli«, dok je Erna Banić-Pajnić, u članku
»Istraživanje hrvatske filozofije – (samo)kritički osvrt« iz 2005. godine,
istaknula da je Markovićev govor »program istraživanja hrvatske filozofije«
u kojem je težište stavljeno na »dokumentarističko-arhivistički posao« i koji
smjera na »izradu jedne baze podataka«.
Naime, u svojem govoru Marković je odredio zadatke kojima se trebaju
posvetiti istraživači hrvatske filozofske baštine: izraditi popis hrvatskih filozofa;
ukazati na njihovu pripadnost hrvatskom filozofskom korpusu; pronaći njihova
djela, utvrditi naslove djelā, izraditi njihov popis i prevesti ih na hrvatski
jezik; osnovati »pristojnu filosofijsku knjižnicu«. U izlaganju ću o svakom od
ovih zadataka donijeti pregled do danas učinjenoga, kako bismo stekli uvid u
učinkovitost Markovićevih poticaja koje nam je u naslijeđe ostavio prije točno
130 godina.
TOWARDS THE 130th ANNIVERSARY OF MARKOVIĆ’S
RECTORIAL SPEECH (1881)
Accomplished Tasks in the Research of Croatian Philosophical Heritage
In the speech held in 1881, on the occasion of taking over the function
of rector of Zagreb University, Franjo Marković (1845–1914) singled out twentythree
Croatian philosophers active from 15th to 18th century. Researchers
of Croatian philosophical heritage pointed out the importance of his speech,
which was published in the University report for the year 1882 under the title
“Filosofijske struke pisci hrvatskoga roda s onkraj Velebita u stoljećih XV.
do XVIII.” (“Croatian Writers of Philosophical Vocation from across Velebit
in Centuries 15th to 18th”). Therefore, in the introductory note to the copy of
the speech that was reprinted in 1975 in the first number of the journal Prilozi
za istraživanje hrvatske filozofske baštine (Contributions to the Research
in Croatian Philosophical Heritage), Vladimir Filipović emphasized that
Marković’s speech is “the first orientational attempt to systematic outlining
contributions of some of our forefathers to European philosophical thought”,
whereas Erna Banić-Pajnić, in the article “Istraživanje hrvatske filozofije –
(samo)kritički osvrt” (“The Research into Croatian Philosophy – a Self-Critical
Note”) from 2005, pointed out that Marković’s speech is “a programme of
research of Croatian philosophy” with emphasis on “documentaristic-archival
tasks” aiming at “creation of one data base”.
92