Programska knjižica - Hrvatsko filozofsko društvo

In my paper I aim to bring attention to Bošković’s original works available
in digital libraries and their number – from Trigonometria sphaerica (Rome,
1745) to Theoria philosophiae naturalis redacta ad unicam legem virium in
natura existentium (Vienna, 1759). Additionally, I aim to establish the exact
number of Bošković’s works translated into some of the widely spoken languages
until 1900, but also the presence of Ruđer Bošković in scientific monographs
and journals that are accessible on the internet free of charge: from
The philosophical transactions of the Royal Society of London, also History of
scientific ideas. Being the first part of the philosophy of the inductive Sciences
(1858) by William Whewell to The First Nonlinear System of Differential and
Integral Calculus (1979) by Michael Grossmann.
Lastly, I shall bring the exact number of papers and books published on
Bošković in the Republic of Croatia based on the data available by Hrvatska
znanstvena bibliografija (Croatian scientific bibliography launched in 1997)
and Hrčak – Portal of scientific journals of Croatia.
Kew words: digital library, Ruđer Bošković, digital sources, Hrvatska znanstvena bibliografija
CROSBI, Hrčak
DRENKA DOBROSAVLJEVIĆ
Radio-televizija Vojvodine, Radio Novi Sad, Srbija /
Radio-Television of Vojvodina, Radio Novi Sad, Serbia
ODJECI DOPRINOSA BOŠKOVIĆEVE PRIRODNE FILOZOFIJE
NAUCI U ČLANCIMA I DELIMA NAUČNIKA U SRBIJI
Od Atomistike Koste Stojanovića 1891. godine do danas objavljeno je preko
150 članaka i dela naučnika u Srbiji o Boškovićevoj prirodnoj filozofiji.
U centru njihove pažnje je Boškovićeva Teorija i oni prate pravce njegovog
doprinosa nauci od jednostavne i dinamičke atomistike i naučnog diskursa s
kraja 19. veka do teorije relativnosti, fizike elementarnih čestica i njihovog
međudelovanja, te kvantne teorije i njenih današnjih obuhvata. Tako, kada je o
modernoj nauci reč, nameće se zaključak da ‘otkrivanje’ i prepoznavanje Boškovića
počinje od naučne misli u njenom osvitu i da se nadalje odvija zajedno
sa njenom evolucijom, i to kako prihvatanjem i migracijom ideja naučne misli,
tako i analizom analogijā u rezultatima moderne nauke u kojima se prepoznaje
i potvrđuje Boškovićev zakon silā.
U proteklih 120 godina Boškovićeva Teorija je kod nekoliko autora višedecenijska
tema, popraćena desetinama radova. Hronološki, izdvajaju se Du-
145